Subota, 23 rujna

Američki dužnosnici sastat će se s predstavnicima talibana u Dohi

Washington, DC – Diplomati Sjedinjenih Američkih Država sastat će se s predstavnicima talibana u Kataru ovog tjedna, najavio je američki State Department, u, što će biti rijetki, izravni razgovori između Washingtona i vladajuće afganistanske skupine .

State Department je u srijedu priopćio da će Thomas West i Rina Amiri održati sastanke o Afganistanu u Astani, Kazahstan, s predstavnicima Kazahstana, Kirgiške Republike, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana.

West, američki posebni predstavnik za Afganistan, i Amiri, američki posebni izaslanik za afganistanske žene, djevojke i ljudska prava, tada će se sastati s izaslanstvom predstavnika talibana i drugih dužnosnika afganistanskog ministarstva u glavnom gradu Katara, Dohi.

Njih dvojica će razgovarati o "ključnim interesima u Afganistanu" tijekom sastanka u Dohi, navodi se u priopćenju State Departmenta.

“Prioritetna pitanja uključivat će humanitarnu potporu za narod Afganistana, ekonomsku stabilizaciju, pravedno i dostojanstveno postupanje sa svim Afganistancima, uključujući žene i djevojke, sigurnosna pitanja i napore u borbi protiv proizvodnje i trgovine narkoticima.”

Američke snage povukle su se iz Afganistana u kolovozu 2021. nakon 20-godišnjeg rata. Talibani su preuzeli zemlju usred povlačenja SAD-a dok je pala vlada zemlje koju je podupirao Zapad.

Washington još uvijek ne priznaje talibansku vladu u Kabulu i uveo je sankcije protiv skupine i njezinih vođa.

State Department je kasnije u srijedu priopćio da predstojeći sastanci u Dohi ne signaliziraju promjenu američkog stajališta.

"Bili smo vrlo jasni da ćemo se na odgovarajući način surađivati s talibanima kada je to u našem interesu", rekao je novinarima glasnogovornik Vedant Patel.

"Ovo nema namjeru da znači bilo kakvu indikaciju priznanja ili bilo kakvu indikaciju normalizacije ili legitimnosti talibana."

Otkako su se vratili na vlast 2021., talibani su se suočili s međunarodnom osudom, uključujući iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja , zbog ograničenja koja je skupina nametnula obrazovanju žena.

Grupa je zabranila ženama da pohađaju sveučilište, a potom je zabranila djevojčicama da idu u školu nakon šestog razreda. Ranije ovog mjeseca, grupa je također uvela zabranu ženskih kozmetičkih salona .

Krajem prošle godine američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je talibane na posljedice ako skupina ne promijeni svoju politiku obrazovanja žena i djevojčica.

"I da budemo jasni, trenutno smo angažirani s drugim zemljama oko ovoga – bit će troškova ako se ovo ne poništi, ako se ovo ne promijeni", rekao je Blinken u prosincu, ne navodeći što bi te mjere mogle uključivati.

Afganistan se i dalje suočava s humanitarnom krizom, a gotovo polovica njegove populacije – 23 milijuna ljudi – prošle je godine primila pomoć Svjetskog programa za hranu (WFP).

Talibanski dužnosnici izrazili su spremnost surađivati sa SAD-om ako Washington ukine svoje sankcije protiv skupine.

SAD i koalicija njegovih saveznika napali su Afganistan 2001. nakon napada al-Qaide 11. rujna na New York i Washington, DC. U to su vrijeme talibani, koji su kontrolirali državu, ugostili vođu al-Qaide Osamu bin Ladena.

Snage predvođene SAD-om uspjele su brzo ukloniti talibane s vlasti, ali nikada nisu uspjele osigurati trajni poraz skupine ili potpunu kontrolu nad zemljom. Rat je postao najdulji oružani sukob u Washingtonu.

Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa potpisala je sporazum s talibanima 2020. godine, pristajući na povlačenje američkih trupa iz Afganistana.

Predsjednik Joe Biden poštovao je sporazum, ali kaotično američko povlačenje izazvalo je domaću reakciju protiv njegove administracije.

U nedavnim internim pregledima u kojima se procjenjuje odlazak američkih snaga iz Afganistana, Bidenova administracija je priznala nedostatke u operaciji dok je također kritizirala Trumpa jer nije planirao povlačenje nakon sporazuma 2020.