Najviši američki diplomat kaže da je premještanje pritvorenih Amerikanaca u kućni pritvor u Iranu 'pozitivan' znak, ali glavna pitanja ostaju.
Washington, DC – Državni tajnik Antony Blinken rekao je da se američka politika odvraćanja Irana nije promijenila unatoč znakovima prijeteće razmjene zatvorenika između dviju zemalja.
Blinken je rekao novinarima u utorak da je odluka Irana da premjesti pet pritvorenih Amerikanaca iz zatvora u kućni pritvor prošlog tjedna "pozitivan korak", ali je dodao da "još nisu kod kuće", sugerirajući da dogovor nije finaliziran.
"Nećemo stati sve dok se naši sugrađani ne vrate u Sjedinjene Države, ponovno ujedinjeni sa svojim obiteljima", rekao je.
Nekoliko je novinskih kuća prošlog tjedna izvijestilo da Washington i Teheran rade na dogovoru o oslobađanju američkih državljana u zamjenu za oslobađanje nekoliko Iranaca zatvorenih u SAD-u. Privremeni sporazum također bi omogućio Teheranu pristup 6 milijardi dolara zamrznutih sredstava za korištenje u humanitarne svrhe.
Blinken je u utorak rekao da će svaki sporazum biti usmjeren isključivo na oslobađanje američkih građana. “Ništa se u našem cjelokupnom pristupu Iranu nije promijenilo. Nastavljamo provoditi strategiju odvraćanja, pritiska i diplomacije”, rekao je.
Dodao je da SAD ostaje "posvećen" tome da Iran nikada neće nabaviti nuklearno oružje. Također je napao iransku vladu zbog kršenja ljudskih prava i onoga što je nazvao "destabilizirajućim akcijama u regiji i financiranjem terorizma".
“Ovaj razvoj događaja – to jest premještanje naših zatvorenika iz zatvora u kućni pritvor – nije povezan ni s jednim drugim aspektom naše politike prema Iranu. Radi se jednostavno o našim ljudima”, rekao je.
Dvije zemlje iskusile su pojačane napetosti od 2018., kada je bivši američki predsjednik Donald Trump poništio multilateralni sporazum prema kojem je Teheran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija protiv svog gospodarstva.
Predsjednik Joe Biden došao je na dužnost početkom 2021. uz obećanje da će oživjeti iranski nuklearni sporazum, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).
Ali kako nekoliko rundi neizravnih pregovora nije uspjelo obnoviti pakt, Washington je nastavio provoditi svoj režim sankcija protiv Teherana i nagomilao još kazni .
Javno objavljeni pregovori o JCPOA-i na kraju su stavljeni na čekanje, a pokušaji da se oni obnove zakomplicirali su gušenje protuvladinih prosvjednika u Iranu i optužbe da je Teheran Moskvi opskrbljivao bespilotne letjelice za upotrebu u Ukrajini.
Iran, koji je zanijekao da traži nuklearno oružje, eskalirao je svoj nuklearni program otkako se JCPOA raspao.
Blinken je u utorak rekao da ne može potvrditi nedavno izvješće Wall Street Journala da je Iran značajno usporio svoje obogaćivanje urana, naglašavajući da nije postignut dogovor o nuklearnom dosjeu.
“Naravno, pozdravili bismo bilo kakve korake koje Iran poduzme kako bi zapravo deeskalirao rastuću nuklearnu prijetnju koja postoji otkako su Sjedinjene Države izašle iz iranskog nuklearnog sporazuma”, rekao je.
Američki diplomat istaknuo je da je Bidenova administracija pojačala svoju vojnu nazočnost u Zaljevu kako bi “obračunala pokušaje Irana da ometaju brodarstvo” u strateškim vodama regije.
Washington je optužio iranske snage da su presrele i zaplijenile nekoliko međunarodnih brodova u Zaljevu posljednjih mjeseci. Sam SAD također je zaplijenio iranski naftni tanker u travnju kao dio svoje akcije provođenja sankcija.
"Dugačak je popis stvari u koje je Iran uključen i dugačak popis radnji koje nastavljamo poduzimati kako bismo se suprotstavili onome što Iran radi", rekao je Blinken novinarima u utorak.