Teheran, Iran – Tenzije između Irana i Azerbajdžana posljednjih su mjeseci stalno rasle, a incidenti koji izazivaju podjele postali su gotovo tjedna pojava.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova u petak je obećalo "recipročnu diplomatsku akciju" nakon što je Azerbajdžan protjerao četiri iranska diplomata zbog "provokativnih radnji" koje nije imenovao.
Azerbajdžan je nekoliko sati ranije uhitio šest svojih državljana koji su optuženi da su povezani s iranskim tajnim službama i planirali puč u toj kaspijskoj zemlji. Bilo je to posljednje u nizu uhićenja posljednjih mjeseci, a Baku povezuje sve osumnjičene s Teheranom.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev, bliski saveznik iranskog povijesnog rivala Turske, okrivio je Teheran nakon što je muškarac upao u azerbajdžansko veleposlanstvo u glavnom gradu krajem siječnja, ubivši šefa osiguranja i ranivši druge.
Iran je rekao da diplomatski odnosi ne bi trebali ostati nepromijenjeni jer je incident djelo usamljenog napadača s osobnim motivima, ali Aliyev je zatvorio veleposlanstvo jer je osudio "teroristički" napad.
Azerbajdžan je također kritizirao Iran zbog navodne potpore Armeniji u desetljećima dugom sukobu oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah .
Iran, s druge strane, koji je dom milijunima etničkih Azerbajdžanaca koji govore turkim jezikom, dugo je optuživao Azerbajdžan za poticanje separatističkih osjećaja unutar svoje sjeverozapadne granice.
Izraelski faktor
No čak i uz sve točke prijepora u bilateralnim odnosima, možda je brzorastući odnos između Azerbajdžana i Izraela ono što je najviše ljutilo Iran.
Teheran je sve više upozoravao Baku da se ne zagrijava za Tel Aviv, ali zapaljiva retorika dosegla je nove visine prošlog mjeseca nakon što su izraelski i azerbajdžanski najviši diplomati raspravljali o "formiranju ujedinjene fronte" protiv Irana na tiskovnoj konferenciji.
Azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov bio je u Tel Avivu na svečanom otvaranju veleposlanstva svoje zemlje nakon što je Baku imenovao svog prvog veleposlanika u Izraelu.
Ovaj novi pristup, upozorilo je iransko ministarstvo vanjskih poslova, mogao bi predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti Irana koja se ne može zanemariti.
Većina političara u iranskom parlamentu također je osudila potez Azerbajdžana, rekavši u izjavi da će ih “muslimani svijeta smatrati suučesnicima cionističkog režima u ubojstvu i zločinima protiv potlačenih Palestinaca ”.
Postoje različiti razlozi i ciljevi iza rastućih veza između Azerbajdžana i Izraela, od kojih nisu svi izravno povezani s Iranom, prema Valiju Kalejiju, teheranskom analitičaru za Kavkaz i središnju Aziju.
Rekao je za Al Jazeeru da politički Azerbajdžan treba židovski lobi kako bi se suprotstavio armenskom utjecaju na Zapadu, posebno u Sjedinjenim Državama, dok je ekonomski Azerbajdžan glavni opskrbljivač naftom Izraelu.
"S vojnog gledišta, Republika Azerbajdžan, pod utjecajem zajednice armenske dijaspore, nije u stanju osigurati mir i dobiti naprednu vojnu i obrambenu opremu iz europskih zemalja i Amerike", rekao je Kaleji.
"U takvoj situaciji Turska, Izrael i Pakistan postali su tri glavna izvora obrambenih i vojnih potreba Republike Azerbajdžan", dodao je, ističući da je ovo glavno područje zabrinutosti za Iran.
Hoće li biti rata?
Napetosti između Bakua i Teherana sve su se više manifestirale u vojnom obliku, pri čemu su obje strane pokazivale svoje vojne mišiće u vježbama zamišljenim kao izravna upozorenja.
I Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) i vojska u Iranu održali su nekoliko krugova vježbi na visokoj razini u sjeverozapadnim dijelovima zemlje i u blizini granice s Azerbajdžanom od završetka rata u Nagorno-Karabahu 2020., prikazujući kopnene i zračne mogućnostima.
Najozbiljniji je bio prošlog listopada kada je IRGC prvi put izgradio pontonski most preko dijela rijeke Aras koji označava dijelove duge granice između Irana i Azerbajdžana.
Nekoliko dana kasnije, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian bio je u najjužnijoj armenskoj pokrajini Syunik kako bi poslao još jednu izravnu poruku Azerbajdžanu i Turskoj otvaranjem konzulata i proglašavanjem armenske sigurnosti jednakom iranskoj sigurnosti.
Taj je potez bio usmjeren na suzbijanje "Zangezurskog koridora" koji Azerbajdžan i Turska žele uspostaviti između eksklave Nakhchivan i azerbajdžanskog kopna, čime bi se efektivno prekinula glavna iranska tranzitna veza s Južnim Kavkazom i šire.
Kaleji je rekao – slično oseci i oseci napetosti između Teherana i Bakua u posljednja tri desetljeća – trenutna eskalacija bi na kraju mogla dovesti do ciklusa deeskalacije.
"Iako su nedavne napetosti vrlo ozbiljne, postoje mnogi čimbenici koji sprječavaju vojni sukob, uključujući gospodarsku i trgovinsku međuovisnost, tranzitne rute između Irana, Azerbajdžana i Rusije, kao i ovisnost Azerbajdžana o iranskoj komunikacijskoj ruti za dolazak do Nakhchivana", rekao je.
Također je istaknuo da diplomatski kanali ostaju otvoreni preko azerbajdžanskog konzulata u Tabrizu, uz iransko veleposlanstvo u Bakuu i konzulat u Nakhchivanu, unatoč zatvaranju veleposlanstva u Teheranu.
Turska i Rusija – koja se sve više približava Iranu nakon rata u Ukrajini – mogu djelovati kao posrednici, uloga slična onoj koju trenutno ima Kina u popravljanju veza između Irana i Saudijske Arabije, prema Kalejiju.
“Međutim, činjenica je da Turska i Rusija, za razliku od Irana, nemaju prijeteću percepciju uloge Izraela u Republici Azerbajdžan, Zangezurskom koridoru i prijetnji zajedničkoj granici između Irana i Armenije”, rekao je, dodavši prvi bi korak bio razumijevanje te zabrinutosti i potencijalno nastavak zajedničkih regionalnih razgovora.