Vožnja na ovogodišnjem summitu Grupe 20 u Indiji nikada neće biti glatka.
Na upravo završenoj konklavi nedostajali su značajni dužnosnici — kineski Xi Jinping, koji nikada nije propustio sastanak G20 otkako je preuzeo vlast 2012., i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je preskočio summit drugu godinu zaredom od invazije na Ukrajinu.
Odnosi između Indije i Kine i dalje su hladni i mnogi su ljudi bili zabrinuti hoće li odsutnost dvojice predsjednika – posebice Xija – utjecati na budućnost i relevantnost G20, osobito ako čelnici ne budu mogli postići konačno priopćenje.
Te su zabrinutosti djelomično ublažene kada su čelnici zemalja članica uspjeli usvojiti konačnu deklaraciju u subotu, iako samo davanjem najbljutavije moguće izjave o Ukrajini. Nije osudila rusku invaziju na zemlju i jednostavno je "podsjetila" na izjavu iz deklaracije G20 na Baliju prošle godine.
Referirao se na rezolucije Ujedinjenih naroda i potrebu da se poštuju teritorijalne granice. To je zasigurno izazvalo nelagodu kod nekih zapadnih dužnosnika.
U nedjelju je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zamjenik Putina na summitu, proglasio to "uspjehom" i zahvalio zemljama globalnog juga na održavanju konsolidiranog stajališta o Ukrajini. Ruska pregovaračica Svetlana Lukash rekla je novinarima u New Delhiju da je zajednička deklaracija "uravnotežena" i da ju je Moskva pozdravila. Rekla je da su zemlje BRICS-a – Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika, osim Rusije – i drugi saveznici pridonijeli "uravnoteženoj" deklaraciji.
Iako je Rusija očito bila zadovoljna ishodom, zapadni diplomati možda vjeruju da je to cijena koju je vrijedilo platiti. Moraju održati G20 operativnim. Mnoge zapadne zemlje, zabrinute zbog rastuće moći Kine, žele da New Delhi – strateška protuteža Pekingu – može tvrditi da je ovaj summit bio veliki uspjeh.
Međunarodna agencija za pomoć Oxfam nazvala je summit "neinspirativnim i nedovoljnim" jer nisu poduzete nikakve mjere za rješavanje problema siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena.
Doduše, na summitu je bilo riječi o restrukturiranju globalnog financijskog sustava koji je osmišljen na konferenciji u Bretton Woodsu na kraju Drugog svjetskog rata, a za koji većina međunarodnih stručnjaka smatra da je zastario. Na konklavi se govorilo o mogućnosti reforme, ali nema rokova ni akcijskog plana.
Isto vrijedi i za globalni dug. Mnoge zemlje se bore i nalaze se u, kako UN naziva, "dužničkoj svađi". Potrebne su olakšice s odredbama za te zemlje, ali nisu najavljeni konkretni koraci.
Glasnogovornik UN-a rekao je da se to tijelo ne bavi pružanjem detaljnih izvještaja o odlukama G20. No unatoč tom vrlo diplomatskom pristupu, UN je rekao da nije zadovoljan ishodom klimatskih promjena.
Zemlje G20 odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. Ipak, ne postoji obveza postupnog ukidanja ugljena i nisu utvrđeni vremenski okviri.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je Al Jazeeri na početku sastanka da ima ambiciozne nove ciljeve za G20 — da bogate nacije dosegnu neto nulu do 2040. ili prije, a zemlje u razvoju do 2050. Ali dva dana kasnije, on to čini nemaju te obveze u konačnoj deklaraciji.
G20 je izvorno osnovan kao gospodarsko tijelo ministara financija 1999. Nema stalno tajništvo i nema nikoga tko bi provjeravao kako se stvari odvijaju. Budući da se radi o multilateralnoj grupi, promjene su spore i postupne. To, strahuju mnogi stručnjaci, neće donijeti napredak potreban za rješavanje golemih problema s kojima se čovječanstvo suočava.
Guterres je u intervjuu za Al Jazeeru rekao kako se boji da će uslijediti veliki prijelom – svijet će se podijeliti na dva bloka, jedan od njih predvođen Sjedinjenim Državama, a drugi Kinom. Razvio bi se u sustav u kojem postoje dvije glavne valute sa svake strane ove podjele, dva interneta i dvije različite ekonomije. Rekao je da bi to bila katastrofa za svijet.
Pitanje je – stižemo li već tamo? Idemo li polako u svijet u kojem s jedne strane imamo SAD i njegove saveznike G7, a s druge BRICS blok (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika)? Xi je zauzeo središnje mjesto u Južnoj Africi na summitu BRICS-a prošlog mjeseca i odlučio je propustiti G20; neki strahuju da bi moglo biti tako.
Istini za volju, postoje mnoge zemlje koje pokušavaju ostati u oba tabora, a Indija je primjer. To znači da možda još nije gotova stvar da se svijet dijeli na način na koji se neki plaše.
Sljedeći summit G20 je u Rio de Janeiru, Brazil, u studenom 2024., a predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva preuzima predsjedanje. U toj ulozi, Brazil će imati priličan utjecaj na dnevni red i nadat će se da će utjecati na skupinu.
Po prvi put, Afrička unija će imati mjesto na summitu, predstavljajući 55 zemalja, uključujući neke od najsiromašnijih na svijetu. Lulina politička stajališta dobro su poznata, pa će se možda iduće godine još više potaknuti pitanja nejednakosti, siromaštva i reforme svjetskih financija.