Zemlje se međusobno optužuju za otvaranje vatre oko sporne regije Nagorno-Karabah što je rezultiralo smrtnim slučajevima.
Armenija i Azerbajdžan optužuju jedna drugu za početak razmjene vatre oko sporne regije Nagorno-Karabkah koja je rezultirala smrtnim slučajevima na obje strane.
Ministarstva obrane obiju zemalja objavila su u utorak poslijepodne priopćenja u kojima se navodi da je neodređen broj njihovih vojnika ubijen u sukobu u blizini spornog koridora Lachin.
"Položaji armenske vojske raspoređeni u blizini naselja Dyg [na zajedničkoj granici između zemalja] otvorili su jaku vatru na položaje azerbajdžanske vojske", priopćilo je ministarstvo obrane u Bakuu, dodajući da su azerbajdžanske trupe "uzvratile vatru".
"Ima mrtvih i ranjenih među azerbajdžanskim vojnicima", navodi se u priopćenju, ne precizirajući broj žrtava.
Armensko ministarstvo obrane također je izvijestilo o neodređenom broju žrtava, okrivljujući Baku za iniciranje pucnjave.
"U 16:00 (12:00 GMT) u utorak, azerbajdžanske oružane snage otvorile su vatru u smjeru armenskih vojnika koji su izvodili inženjerske radove" blizu granice, priopćilo je ministarstvo.
“Prema preliminarnim informacijama, ima mrtvih i ranjenih na armenskoj strani.”
Dvije zemlje Južnog Kavkaza – obje su ranije bile dio Sovjetskog Saveza – vodile su višestruke ratove tijekom posljednjih 35 godina za kontrolu nad Nagorno-Karabahom, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ali dom je uglavnom etničkog armenskog stanovništva.
Rusija je poslala mirovni kontingent od tisuća vojnika u regiju 2020. godine kao dio dogovora o okončanju višetjednih borbi u kojima su poginule tisuće ljudi, a Azerbajdžan je ostvario značajne teritorijalne dobitke.
Moskva je saveznik Armenije kroz sporazum o međusobnoj samoobrani, ali je također pokušala održati dobre odnose s Bakuom.
Armenski premijer Nikol Pashinyan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev održali su nekoliko rundi mirovnih pregovora uz posredovanje Europske unije i Sjedinjenih Država.
Prošlog mjeseca Pashinyan je primijetio određeni napredak u mirovnom procesu, ali je rekao da “temeljni problemi” ostaju jer “Azerbajdžan pokušava istaknuti teritorijalne zahtjeve, što je crvena linija za Armeniju”.
U veljači je EU rasporedio proširenu promatračku misiju na armensku stranu granice dok zapadni angažman raste u regiji koja je tradicionalno sfera utjecaja Kremlja.
Kada se Sovjetski Savez raspao 1991., etnički armenski separatisti u Karabahu odvojili su se od Azerbajdžana. U sukobu koji je uslijedio poginulo je oko 30.000 ljudi.