Odaziv birača bio je visok za izbore koji bi mogli odrediti budućnost Turske.
Turci su završili glasovanje na jednim od najuspješnijih izbora u 100-godišnjoj povijesti zemlje, natjecanju koje bi moglo okončati 20-godišnju vladavinu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i odjeknuti daleko izvan turskih granica.
Birališta na izborima, na kojima su birači birali svoje izbore za predsjednika i parlament, zatvorena su u 17 sati po lokalnom vremenu (14:00 GMT).
Veliki odaziv znači da su bili dugi redovi na biračkim mjestima diljem Turske, posebice u njezinim najvećim gradovima. Odvjetnička komora Istanbula podsjetila je ljude da će moći ostati i glasovati ako već čekaju na biračkom mjestu prije 17 sati, ali svima koji stoje u redu nakon toga neće biti dopušteno glasovati.
Turski zakon zabranjuje izvješćivanje o bilo kakvim rezultatima do 21:00 (18:00 GMT), iako je to bilo pomaknuto u prošlosti. Do kasno u nedjelju mogli bi biti dobri pokazatelji hoće li biti drugog kruga.
Ankete javnog mnijenja dale su Erdoganovom glavnom protukandidatu Kemalu Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost, a dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto potrebnog za izravnu pobjedu. Ako niti jedan kandidat ne osvoji više od 50 posto glasova u nedjelju, drugi će krug biti održan 28. svibnja.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 milijuna stanovnika, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.
Erdogan je vodio naciju kroz jedno od najtransformativnijih i najpodijeljenijih razdoblja u 100-godišnjoj povijesti postotomanske države.
Turska je izrasla u vojnog i geopolitičkog teškaša koji igra uloge u sukobima od Sirije do Ukrajine. Njegov otisak iu Europi i na Bliskom istoku čini ishod izbora jednako kritičnim za Washington i Bruxelles kao i za Damask i Moskvu .
Dakle, Turska bi mogla ući u post-Erdoganovo doba nakon nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora , a to bi moglo značiti vanjskopolitičke promjene.
Erdogan je još uvijek cijenjen u dijelovima Turske koji su tijekom njegove vladavine doživjeli razvojni procvat.
Religiozni birači također su zahvalni na njegovoj odluci da ukine ograničenja iz sekularne ere u pogledu nošenja marama i drugih vjerskih pitanja.
Pojava Kemala Kilicdaroglua i njegovog šestostranačkog saveza – skupine koja tvori tip široke koalicije u kakvom je Erdogan bio izvrstan tijekom svoje karijere – daje stranim saveznicima i turskim glasačima jasnu alternativu.
Ankete pokazuju da je 74-godišnji vođa sekularne opozicije Kilicdaroglu nadomak probijanja praga od 50 posto potrebnog za pobjedu u prvom krugu.
Drugi krug izbora 28. svibnja mogao bi Erdoganu dati vremena da se pregrupira i preoblikuje raspravu.
Ali i dalje će ga proganjati najstrašnija ekonomska kriza u Turskoj u vrijeme dok je bio na vlasti i zabrinut zbog mucavog odgovora njegove vlade na potrese u veljači koji su odnijeli više od 50.000 života.