Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela potpisali su deklaraciju o zaštiti Amazone.
Osam južnoameričkih zemalja složilo se pokrenuti savez za zaštitu Amazone, obećavši na summitu u Brazilu spriječiti najveću svjetsku prašumu da dosegne "točku s koje nema povratka".
Čelnici južnoameričkih zemalja također su pozvali razvijene zemlje da učine više kako bi zaustavili ogromno uništavanje najveće prašume na svijetu, zadatak za koji su rekli da ne može pasti na samo nekoliko zemalja kad su krizu izazvale mnoge.
Pozorno praćeni summit Organizacije sporazuma o suradnji u Amazoniji (ACTO) usvojio je u utorak ono što je zemlja domaćin Brazil nazvao "novom i ambicioznom zajedničkom agendom" za spas prašume, ključnog branika od klimatskih promjena za koje stručnjaci upozoravaju da su gurnute na rub kolapsa.
Članovi skupine – Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela – potpisali su zajedničku deklaraciju u Belemu, na ušću rijeke Amazone, izlažući plan puta od gotovo 10.000 riječi za promicanje održivog razvoja, zaustavljanje deforestacije i boriti se protiv organiziranog kriminala koji ga potiče.
Ali sudionici summita nisu pristali na ključne zahtjeve ekologa i domorodačkih skupina, uključujući da sve zemlje članice prihvate brazilsko obećanje da će prekinuti ilegalnu deforestaciju do 2030. i obećanje Kolumbije da će zaustaviti nova istraživanja nafte. Umjesto toga, zemlje će biti prepuštene da slijede svoje pojedinačne ciljeve krčenja šuma.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je svoju međunarodnu reputaciju stavio na kocku za poboljšanje stanja okoliša u Brazilu, zalagao se za ujedinjenje regije oko zajedničke politike zaustavljanja deforestacije do 2030.
Dvodnevni summit otvoren je istog dana kada je klimatski opservatorij Europske unije potvrdio da je srpanj najtopliji mjesec ikada zabilježen na Zemlji. Lula je u svom uvodnom govoru naglasio "teško pogoršanje klimatske krize".
“Izazovi našeg doba i prilike koje iz njih proizlaze zahtijevaju da djelujemo jedinstveno”, rekao je.
"Nikad nije bilo tako hitno", dodao je.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro pozvao je na radikalno preispitivanje globalne ekonomije, pozivajući na strategiju u stilu "Marshallova plana" u kojoj se dug zemalja u razvoju poništava u zamjenu za djelovanje za zaštitu klime.
"Ako smo na rubu izumiranja i ovo je desetljeće kada se moraju donijeti velike odluke… što onda radimo, osim što držimo govore?" On je rekao.
Neuspjeh osam zemalja Amazonije da se dogovore oko obvezujućeg pakta za zaštitu svojih šuma neki su dočekali s razočaranjem.
“Planeta se topi, svaki dan obaramo temperaturne rekorde. Nije moguće da, u ovakvom scenariju, osam amazonskih zemalja ne može staviti izjavu – velikim slovima – da krčenje šuma mora biti nula,” rekao je Marcio Astrini iz ekološke lobističke skupine Climate Observatory.
Osim krčenja šuma, "Belemska deklaracija", službena proglas skupa objavljena u utorak, također nije utvrdila rok za okončanje ilegalnog iskopavanja zlata , iako su se čelnici složili surađivati po tom pitanju i bolje se boriti protiv prekograničnog ekološkog kriminala.
Urednica Al Jazeere za Latinsku Ameriku Lucia Newman, izvještavajući sa samita u Belemu, rekla je da se Lula da Silva nadao snažnoj predanosti kolega na summitu da se zaustavi krčenje šuma u Amazoniji.
"Kritičari kažu da je konačni dokument bio pun dobrih namjera, ali kratkih rokova", rekao je Newman.
“Ipak, čini se da postoji veći osjećaj hitnosti među osam vođa amazonskih nacija. Deforestacija najveće prašume na svijetu već je dosegla 17 posto i, prema znanstvenicima, prijelomna točka je skoro stigla”, rekao je Newman.
Dom procijenjenih 10 posto Zemljine bioraznolikosti, 50 milijuna ljudi i stotinama milijardi stabala, ogromna Amazona je vitalni ponor ugljika koji smanjuje globalno zatopljenje.
Znanstvenici upozoravaju da se uništavanje prašume opasno približava "točki preokreta" nakon koje bi stabla odumirala i oslobađala ugljik umjesto da ga apsorbira, s katastrofalnim posljedicama za klimu.
U želji da izvrše pritisak na okupljene šefove država, stotine ekologa, aktivista i domorodačkih prosvjednika marširalo je do mjesta održavanja konferencije, pozivajući na hrabre akcije.
Ovo je prvi samit u 14 godina za skupinu od osam zemalja, koju su 1995. godine osnovale južnoameričke zemlje koje dijele sliv Amazone. Na summit se također gleda kao na generalnu probu za pregovore Ujedinjenih naroda o klimi 2025., kojima će Belem biti domaćin.