Molovata Noua, Moldavija – Sjećanja na ožujak 1992. teško opterećuju Alexandru Besleagu.
Imala je 17 godina u to vrijeme, kada su bjesnile borbe i kada je izdana naredba da se žene i djeca evakuiraju iz moldavske enklave Molovata Noua.
Smješteno na istočnoj obali rijeke Dnjestar, selo je izolirano od ostatka teritorija pod kontrolom Moldavije na zapadu, do kojeg se može doći samo trajektom.
Nekoliko cesta koje izlaze iz komune vode kroz Pridnjestrovlje, prorusku otcijepljenu republiku u kojoj sukobi traju više od tri desetljeća i u kojoj Moskva drži oko 2000 vojnika.
Prije 31 godinu, s pridnjestrovskim separatistima koji su napredovali s istoka, Besleaga je pobjegao trajektom s prijateljima i rodbinom na zapadnu obalu rijeke Dnjestar, gdje je čekalo nekoliko autobusa.
Iako je preživjela, nisu svi bili te sreće.
“Dok smo čekali da krenemo, separatisti su počeli bombardirati autobuse”, ispričao je danas 48-godišnji Besleaga.
“Ljudi su skakali kroz prozore, svi su trčali. Vidio sam čovjeka kako nosi moju sestričnu. Košulja mu je bila krvava”, rekla je.
Njen rođak je preminuo nekoliko minuta kasnije.
Danas je Moldavija – bivša sovjetska republika od 2,6 milijuna ljudi – postala sve vidljivija sporedna pojava rata Moskve u Ukrajini.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici kažu da bi Rusija mogla iskoristiti Pridnjestrovlje za nove napade na Ukrajinu.
Moskva je također optužena da pokušava destabilizirati Moldaviju u sljedećem desetljeću i vratiti je u rusku sferu utjecaja.
U prošloj godini, promatrači kažu da je Rusija pojačala kampanje dezinformiranja, izazvala energetsku krizu u Moldaviji smanjivanjem izvoza plina i potaknula političke nemire usmjeravanjem novca moldavskim političarima naklonjenim Kremlju koji plaćaju prosvjednike da pozivaju na uklanjanje moldavskih zapadnih nagnuta vlada.
Moldavcima geopolitičke igre nisu strane.
U različitim razdobljima svoje povijesti, područje zemlje koje čini modernu Moldaviju palo je pod utjecaj Osmanskog Carstva, Ruskog Carstva, Rumunjske, a potom i Sovjetskog Saveza prije nego što je proglasilo neovisnost 1991. godine.
U godinama koje su uslijedile, Moldavija se borila da poboljša svoje ekonomske izglede, smanji ovisnost o ruskim energentima i suzbije endemsku korupciju. Nedavno se zemlja ideološki okrenula prema Europi, izabravši prozapadnu vladu 2020. i podnijevši zahtjev za članstvo u Europskoj uniji nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Također je signalizirao interes za pridruživanje NATO-u, što je natjeralo ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da zaprijeti da bi Moldavija mogla biti "sljedeća Ukrajina".
Rat u Ukrajini također je razotkrio duboke podjele u Moldaviji.
Dok su mladi privučeni prilikama u EU-u, proruski osjećaji još uvijek prožimaju druga područja društva, osobito među starijom generacijom koja je i dalje nostalgična za Sovjetskim Savezom, te u regijama kao što je autonomni teritorij Gagauzije koji preferiraju ruski nego rumunjski lingua franca.
U takvim područjima ruske vijesti i kanali na društvenim mrežama pružaju put za širenje dezinformacija, navodi Watchdog MD, lokalna nadzorna organizacija koja dokumentira trendove od prošlogodišnje invazije na Ukrajinu.
"Uvijek pokušavaju narative staviti u oružje na ovaj ili onaj način", rekao je Andrei Curararu, pridruženi istraživač u Watchdog MD. “Uvijek postoji zaokret. Modificiraju vijesti kako bi izgledale strašnije za stanovništvo Moldavije i kako bi podigli opću razinu tjeskobe.”