Hirošima, Japan – Prema nekim mišljenjima, sankcije protiv Rusije ostavile su je više izoliranom nego u bilo kojem trenutku od posljedica boljševičke revolucije 1917., kada su saveznici iz Prvog svjetskog rata stavili zemlju pod blokadu.
Na summitu Grupe sedam koji se u petak održava u japanskoj Hirošimi, očekuje se da će klub bogatih demokracija dodatno stegnuti vijke dok pokušavaju prisiliti Moskvu da prekine svoj rat u Ukrajini.
Dok su postojeće sankcije Rusiji neke od najstrožih ikad nametnutih nekom velikom gospodarstvu, G7 ima dosta prostora za povećanje pritiska – iako podjele oko ključnih područja poput energetike i mješovita evidencija sankcija općenito prijete potkopati napore da se Moskva dovede do potpetica.
“Definitivno postoji dovoljno prostora da G7 nametne daljnja ograničenja i pooštri postojeća”, rekla je za Al Jazeeru Rachel Lukasz, članica Međunarodne radne skupine za sankcije Rusiji na Sveučilištu Stanford.
"Najvažnija područja uključuju naftu i energiju šire, neenergetske trgovinske sankcije i zatvaranje rupa u zakonu u ovom području te tehnološke sankcije."
Očekuje se da će ključni fokus članica G7 – Sjedinjenih Država, Kanade, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije – biti jačanje provedbe postojećih sankcija, uključujući smanjenje izbjegavanja sankcija koje uključuju treće zemlje.
U subotu su ministri financija G7 i guverneri središnjih banaka obećali u zajedničkoj izjavi da će se suprotstaviti "svakim pokušajima izbjegavanja i potkopavanja naših mjera sankcija".
EU, koja sudjeluje u događajima G7 kao "nenavedena" članica, razmatra kazne za tvrtke koje pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije, što bi blok približilo usklađenosti s američkim režimom sankcija.
U intervjuu za Financial Times objavljenom u utorak, Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku, rekao je da bi blok trebao suzbiti uvoz indijskih naftnih proizvoda koji koriste rusku naftu.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena također se zalaže za jačanje kontrole izvoza visoke tehnologije preokrećući pretpostavku prema zabrani svega što nije izričito odobreno.
Pokupiti opuštenost
Unatoč predviđanjima ekonomske propasti, rusko gospodarstvo izdržalo se bolje od očekivanog protiv režima sankcija predvođenih Zapadom, smanjivši se za samo 2,1 posto u 2022.
Iako je ruska trgovina sa zemljama G7 naglo pala, Kina, Indija i Turska su pokupile velik dio zaostatka kroz povećani uvoz ruskog ugljena, nafte i plina.
Neka istraživanja također sugeriraju da su zapadne brodarske tvrtke umiješane u kršenje sankcija na ruski izvoz energije.
U studiji koju je prošlog mjeseca objavila Kijevska škola ekonomije, istraživači su otkrili da je 96 posto isporuka nafte iz ruske luke Kozmino tijekom prvog tromjesečja 2023. prodano iznad gornje granice cijene nafte od 60 dolara koju je prošle godine postavio G7.
“Što se tiče sankcija, summit će se baviti provedbom, provedbom i još jednom provedbom”, rekla je za Al Jazeeru Agathe Demarais, direktorica globalnog predviđanja Economist Intelligence Unita.
“Ovo je uslijedilo nakon niza medijskih izvješća u kojima se ističe izbjegavanje sankcija trećih zemalja, poput Turske, Srbije, Kazahstana i UAE. Umjesto spuštanja gornje granice cijene nafte, G7 će se usredotočiti na pooštravanje učinkovite provedbe ove mjere.”
Ali Demarais, koji je također autor knjige Backfire: How Sanctions Reshape the World Against US Interests, rekao je da nije jasno hoće li G7 moći učinkovito pokrpati rupe u zakonu “s obzirom na opseg problema i kreativnost Kremlja da zaobiđe sankcije".
Znakovi podjela među članicama G7 također su se pojavili prije trodnevnog summita.
Dok G7 navodno razmatra prijedloge za trajno zatvaranje plinovoda koje je Rusija isključila nakon invazije na Ukrajinu, europske članice navodno oklijevaju poduprijeti takav potez.
Politico je u srijedu citirao neimenovanog diplomata EU-a koji je rekao da je "vrlo malo vjerojatno" da će mjera proći zbog kontinuiranog oslanjanja europskih članica na ruski plin.
Djeluju li uopće sankcije?
Šire gledano, G7 se mora boriti s ograničenim uspjehom koji su sankcije do sada imale u postizanju promjena u Rusiji, kao i u drugim državama parijama poput Sjeverne Koreje i Kube.
U obraćanju naciji u povodu prve godišnjice rata u Ukrajini u veljači, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je pripremiti svoju zemlju za dugi sukob koji će postizati svoje uspjehe "korak po korak".
Kristy Ironside, povjesničarka moderne Rusije i Sovjetskog Saveza sa Sveučilišta McGill u Kanadi, rekla je da je povijesni zapis o učinkovitosti sankcija "prilično pesimističan".
“Sklon sam ih promatrati prilično skeptično: oni su pokušaj da se 'nešto učini' kada su izravne mogućnosti ograničene, tj. kada ne želite staviti čizme na zemlju,” rekao je Ironside za Al Jazeeru.
“Sankcije, odnosno njihova puka prijetnja najbolje funkcionira kada postoji visok stupanj već postojeće ekonomske integracije ili željene gospodarske suradnje, ali to je ograničeno od 2014. Rusija od tada štiti gospodarstvo od sankcija, razvijajući domaće prehrambene lance , premještanje deviznih rezervi u juane, itd.”
"Primjena sankcija i prijetnja novim sankcijama nisu odvratile Putina od nastavka ovog rata", dodao je Ironside, "i u ovom trenutku, mislim da je sigurno reći da neće."
Ali Lukasz, član grupe za sankcije Rusiji na Sveučilištu Stanford, rekao je da sankcije već utječu na rusku vojnu kampanju i da G7 mora pojačati napore da podrži Ukrajinu i oslabi rusku državu.
"Nemoguće je točno znati kakav su utjecaj sankcije imale na ruski apetit da vodi ovaj i buduće ratove jer ne promatramo kontračinjenični svijet bez sankcija", rekao je.
“Ali smjer utjecaja je očit: ovaj je rat već bio katastrofa za Rusiju i Kremlj, a uz potporu Zapada prije ili kasnije će se pretvoriti u katastrofalan poraz.”