Ovaj potez dolazi nakon što su više kamatne stope bankama donijele rekordnu dobit jer su cijene kredita skočile.
Italija je zadala iznenađujući udarac svojim bankama i izazvala šok u cijelom sektoru u Europi uvođenjem jednokratnog poreza od 40 posto na dobit ostvarenu višim kamatama, nakon što je ukorila zajmodavce zbog nenagrađivanja depozita.
Oštro više službene kamatne stope donijele su bankama rekordnu dobit, budući da su troškovi zajmova naglo porasli, a zajmodavci nisu plaćali više depozita.
Zemlje poput Španjolske i Mađarske već su uvele poreze na iznenadne prihode u sektoru, a druge bi sada mogle slijediti njihov primjer.
Vlada talijanske premijerke Giorgie Meloni iznijela je tu ideju početkom godine, ali se činilo da je zahladila s tim planom.
Viši izvršni direktor banke rekao je da su zajmodavci bili spremni za "sječenje, ali tada sjekira nije pala".
Od tada su, međutim, sjajni rezultati banaka u prvom polugodištu vratili to pitanje u fokus i potaknuli vladu da djeluje uoči ljetne političke blokade.
Jedan izvor iz vlade rekao je da je ovaj potez bio iznenađenje čak i za neke ministre na sastanku vlade u ponedjeljak navečer. Drugi izvor jasno je dao do znanja da vlada namjerava "kazniti nepošteno ponašanje banaka".
"Treba samo pogledati dobit banaka u prvom polugodištu … da bi se shvatilo da ne govorimo o nekoliko milijuna, nego … o milijardama", rekao je zamjenik premijera Matteo Salvini na tiskovnoj konferenciji u Rimu kasno u ponedjeljak.
"Ako se [to je istina] teret koji proizlazi iz cijene novca… udvostručio za kućanstva i poduzeća, ono što vlasnici tekućih računa dobivaju sigurno se nije udvostručilo", rekao je Salvini.
Dionice europskih banaka pale su u utorak zbog vijesti, što je najveći dnevni pad od previranja u bankarskom sektoru u ožujku kada je Credit Suisse propao.
Talijanske banke su imale gubitke. Dva najveća zajmodavca u zemlji, Intesa Sanpaolo i UniCredit, pale su za 8,2 posto, odnosno 7,2 posto. BPER Banca pala je 10,5 posto, a FinecoBank 8,8 posto.
“Ove vladine intervencije u Europi ne pomažu u osiguravanju potrebne stabilnosti za smanjenje premije rizika vezane za eurozonu. Ovo nije samo talijanska stvar. Španjolska je učinila isto prošle godine,” rekao je Gilles Guibout, voditelj dioničkih strategija u Axa Investment Managers u Parizu.
Analitičari Citija izračunali su da bi porez mogao izbrisati do 12 posto zarade talijanskih banaka u 2023. Bank of America procjenjuje prihode između 2-3 milijarde eura (2,2 milijarde dolara – 3,3 milijarde dolara) za vladu.
Izvori su rekli da se očekuje da će riznica od te mjere prikupiti manje od 3 milijarde eura (3,3 milijarde dolara). To bi bilo slično 2,8 milijardi eura (3,1 milijardu dolara) prikupljenih ovogodišnjim iznenadnim porezom na energetske kompanije.
Italija će primijeniti porez tek 2023. s bankama koje će iznose isplatiti do 30. lipnja 2024. Mjera se odnosi na neto kamatnu maržu (NIM), mjeru prihoda koja proizlazi iz jaza između kreditnih i depozitnih stopa.
Odbijanje novčane nagrade
Italija će oporezovati 40 posto NIM-a zarađenog 2022. ili 2023. – ovisno o tome koji je iznos veći – i ciljat će godišnje povećanje iznad pragova postavljenih na ne manje od 5 posto za 2022. i 10 posto za 2023. Prema ranom nacrtu, pragovi su bili 3 posto i 6 posto.
Intesa je krajem prošlog mjeseca objavila da očekuje da će ove godine spremiti više od 13,5 milijardi eura (14,8 milijardi dolara) samo od svog NIM-a.
Svi glavni talijanski zajmodavci izvijestili su o mnogo boljim rezultatima od očekivanih za prvih šest mjeseci i poboljšali su svoje izglede za dobit zahvaljujući višim stopama.
Za razliku od sličnih banaka u nekim drugim europskim zemljama, talijanske banke nikada nisu naplaćivale depozite kada su službene stope pale ispod nule.
Budući da su stope porasle, smanjili su troškove tekućeg računa, ali su odbili nagraditi gotovinu koja se tamo drži, rekavši da je novac za svakodnevnu upotrebu, a ne za ulaganje.