Kina je možda nadaleko poznata kao drugo najveće svjetsko gospodarstvo, ali njezin međunarodni imidž gospodarske sile slabi u zemljama s visokim i srednjim dohotkom, prema istraživanju Pew Research Centera.
Anketa objavljena u četvrtak također je otkrila uglavnom nepovoljna mišljenja o Kini općenito, s medijanom od 67 posto ispitanika koji su izrazili negativne stavove o Pekingu u usporedbi s 28 posto koji su dijelili pozitivne stavove.
Pew je ispitao više od 30.000 odraslih osoba u 24 zemlje, uključujući Sjedinjene Države, Meksiko, Njemačku, Australiju, Brazil, Izrael, Nigeriju, Japan i Indiju. Utvrđeno je da su negativne percepcije Kine uglavnom koncentrirane u zemljama s visokim dohotkom, poput Australije, Švedske, Južne Koreje i Japana.
Također je bio izrazito visok u SAD-u, gdje je 50 posto ispitanika navelo Peking kao najveću prijetnju Washingtonu u otvorenom pitanju, u usporedbi sa 17 posto ispitanika koji su naveli Moskvu.
Ispitanici u zemljama poput Indonezije, Nigerije i Meksika izrazili su daleko pozitivnija mišljenja o Kini, vjerojatno zbog skupa čimbenika – od njezine uloge u opskrbi 5G internetom za zemlje srednjeg dohotka do velikih ulaganja kroz projekte kao što je njezina velika Infrastrukturna inicijativa Pojas i put .
Indija je bila primjetan izuzetak među zemljama srednjeg dohotka jer su njezini odnosi s Kinom poljuljani zbog pitanja uključujući spornu granicu od 3500 km (2175 milja) koja se proteže preko Himalaja.
Istraživanje Pew-a pokazalo je da 67 posto ispitanika u Indiji ima negativna mišljenja o Pekingu unatoč inače bliskim gospodarskim vezama između dviju nacija – porast u odnosu na 46 posto 2019. godine.
Ekonomija
Na Kinu se sada gleda kao na daleko drugo mjesto nakon SAD-a u smislu ekonomske moći. Srednje 33 posto ispitanika nazvalo ju je najvećom gospodarskom silom svijeta u usporedbi s 42 posto koji su odabrali Sjedinjene Države.
Javna percepcija je posebno teško pala u Europi, osobito u Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Švedskoj, dok su američke percepcije također oslabile.
Trideset osam posto ispitanika u SAD-u navelo je Kinu kao najveću svjetsku gospodarsku silu, što je pad u odnosu na 43 posto 2022. godine, pokazalo je ovogodišnje istraživanje Pew-a.
Jedna svijetla točka bila je kineska tehnološka industrija , koju je najboljom na svijetu proglasilo 19 posto globalnih ispitanika, a iznadprosječnom 51 posto.
Velik dio ukupnog pada percepcije mogao bi se povezati s vrlo javnom borbom Kine za oporavak od COVID-19, koja ju je bacila na koljena 2020. i ponovno 2022. zbog strogih ograničenja protiv pandemije .
Pokušaji Pekinga da ove godine oživi gospodarstvo zastali su tijekom globalne krize, dok su globalni ulagači dočekali njegovo obećanje da će podržati privatni sektor u zemlji sa skepticizmom.
Globalno mirotvorstvo
U međuvremenu, pokušaji Pekinga da se ove godine rebrandira kao globalni mirotvorac također su propali čak i nakon što je uskočio da posreduje u ponovnoj uspostavi odnosa između Saudijske Arabije i Irana i ponudio da igra sličnu ulogu u Ukrajini i Palestini.
Prosječno 71 posto ispitanika reklo je Pew Research Centeru kako misle da Kina "ne pridonosi globalnom miru i stabilnosti" u usporedbi s 23 posto koji su izrazili pozitivna mišljenja o njezinim diplomatskim aktivnostima.
Drugih 57 posto opisalo je Kinu kao intervencionistu u globalnim poslovima, suprotno slici koju je Peking pokušao projicirati da se ne miješa u unutarnja pitanja drugih zemalja.
Ispitanici su izrazili slične sumnje u globalno vodstvo kineskog predsjednika Xi Jinpinga s medijanom od 74 posto ispitanika koji su rekli da imaju malo ili nimalo povjerenja u njegovu "sposobnost da učini pravu stvar u vezi sa svjetskim poslovima".
Značajni odstupnici, međutim, pronađeni su u Keniji, Nigeriji i Južnoj Africi.
Ispitanici u tri afričke zemlje također su mekoj moći Kine dali najviše ocjene među kategorijama poput vojske, obrazovanja, zabave, tehnologije i životnog standarda.
Prosječno 69 posto nigerijskih ispitanika smatra Kinu najboljom na svijetu ili iznad prosjeka u ovim kategorijama, u usporedbi s 58 posto u Keniji i 55 posto u Južnoj Africi.
U Južnoj Koreji, Izraelu i Njemačkoj taj je broj pao na 27 posto, 33 posto odnosno 35 posto.