Kineski čelnik Xi Jinping poželio je dobrodošlicu svom "starom prijatelju", bivšem državnom tajniku Sjedinjenih Država Henryju Kissingeru, u Pekingu.
Posjet u četvrtak uslijedio je u trenutku kada su SAD i Kina sve više nastojale poboljšati svoje odnose s tankerima . 100-godišnji Kissinger bio je ključan u pregovorima dviju zemalja o normalizaciji veza 1970-ih tijekom Hladnog rata.
"Kineski narod cijeni prijateljstvo i nikada nećemo zaboraviti našeg starog prijatelja i vaš povijesni doprinos promicanju razvoja kinesko-američkih odnosa i jačanju prijateljstva između kineskog i američkog naroda", rekao je predsjednik Xi Kissingeru u četvrtak, prema državnim medijima.
"Ovo nije samo donijelo koristi dvjema zemljama, već je i promijenilo svijet", nastavio je Xi. “Kina i Sjedinjene Države ponovno su na raskrižju i obje strane ponovno moraju napraviti izbor.”
Iako kontroverzan u SAD-u, Kissinger je i dalje vrlo cijenjena osoba u Kini. To je stajalište bilo u potpunosti vidljivo tijekom putovanja i bilo je u suprotnosti s prijemom koji je američki izaslanik za klimu John Kerry dobio tijekom svog posjeta koji je završio u srijedu.
Kerry i američka ministrica financija Janet Yellen, koji su posjetili Kinu početkom srpnja, nisu se sastali sa Xijem dok su bili u Pekingu. Međutim, sadašnji američki državni tajnik Antony Blinken ipak se susreo s kineskim čelnikom kada je posjetio Peking u lipnju.
Kissinger je u utorak razgovarao i s kineskim ministrom obrane Li Shangfuom. Liju je trenutačno zabranjen posjet SAD-u zbog prodaje oružja koju je nadzirao s Rusijom.
U priopćenju je kinesko ministarstvo obrane reklo da je Li pohvalio ulogu Kissingera u otvaranju američko-kineskih veza. Dodao je da su bilateralni odnosi nedavno pali na nisku točku zbog "nekih ljudi s američke strane koji nisu voljni izaći u susret Kini na pola puta".
Peking je prethodno odbio poziv da se Li sastane s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom na marginama summita u Singapuru prošlog lipnja. U četvrtak je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao da je "nesreća" što se "privatni građanin" poput Kissingera mogao sastati s Lijem, ali ne i s Austinom.
SAD i Kina posljednjih su godina vidjeli kako niz pitanja povećava napetosti između dviju zemalja.
Te sporne točke uključuju nabrijanu retoriku oko Tajvana, samoupravnog otoka koji Peking smatra svojim, kao i vojne akcije Kine u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru.
Washington je također izrazio zabrinutost zbog sve veće "asertivnosti" Pekinga u indo-pacifičkoj regiji, a dvije su zemlje sudjelovale u ekonomskim sporovima oko opskrbnih lanaca i nastojanja da se ograniči pristup kritičnim tehnologijama.
Tenzije su se dodatno rasplamsale kada je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi posjetila Tajvan u kolovozu 2022., čime je postala najviša američka dužnosnica koja je posjetila otok u 25 godina. Kina je na njezino putovanje odgovorila obustavom nekoliko linija dijaloga i izvođenjem vojnih vježbi u blizini Tajvana.
Odnosi su ponovno zategnuti ove godine, kada je izbio diplomatski spor oko onoga što je Washington opisao kao kineski nadzorni balon koji je lebdio iznad SAD-a. Trenje oko balona – koji je na kraju oboren – natjeralo je Blinkena da odgodi planirani put u Peking, iako je Kina zanijekala da je letjelica korištena za špijuniranje.
Usred najnovijih napora da se poboljšaju odnosi, SAD i Kina pozdravile su umjeren uspjeh, istovremeno naglašavajući potrebu da komunikacija ostane otvorena.
Kissingerov posjet, obavljen u osobnom svojstvu, mogao bi ponuditi priliku za iskreniji razgovor o tome što obje strane žele od svojih odnosa.
Obraćajući se novinarima u utorak, glasnogovornik američkog Stejt departmenta Matthew Miller rekao je da su dužnosnici bili upoznati s Kissingerovim posjetom, koji je on opisao kao "pod njegovom vlastitom voljom, a ne u ime" SAD-a.
Dodao je kako se "ne bi iznenadio da u nekom trenutku izvijesti ovdašnje dužnosnike o svojim razgovorima, kao što je to redovito činio u prošlosti".
Godine 1971. Kissinger je tajno odletio u Peking, započevši zatopljenje odnosa s kineskom komunističkom vladom. Pokret SAD-a prema tada izoliranoj zemlji pridonio je konačnom usponu Kine kao proizvodne elektrane i drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Kissingeru je kasnije dodijeljena Nobelova nagrada za mir za pregovore koji su doveli do prekida vatre u Vijetnamskom ratu, koji je završio 1975. godine.
Ipak, neki su ga kritičari smatrali ratnim zločincem zbog njegove uloge u tajnim bombaškim kampanjama u Kambodži i Laosu, kao i zbog podržavanja državnih udara u Čileu i Argentini i zatvaranja očiju pred masovnim zločinima koje je počinio Pakistan tijekom rata za neovisnost Bangladeša 1971. godine.