Zapadnoafrički regionalni blok uveo je sankcije Nigeru i zaprijetio mogućom upotrebom sile. Koje mogućnosti postoje?
Vojna vlada Nigera prkosila je nedjeljnom roku od regionalnog bloka Zapadne Afrike za vraćanje svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma ili se suočila s mogućom vojnom intervencijom.
Šefovi ministarstava obrane Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) prošli su tjedan izradili plan za moguću upotrebu sile kako bi se preokrenuo državni udar od 26. srpnja, uključujući kako i kada rasporediti snage, povećavajući tako avet daljnjeg sukoba u regiji boreći se sa smrtonosnim naoružanim skupinama.
Unija ne otkriva pojedinosti i ionako će zahtijevati zeleno svjetlo od šefova država članica prije nego što intervenira, ali različite opcije – vojne i druge – mogu biti dostupne iako sve nose rizik.
Kopnena invazija
ECOWAS je i prije slao trupe na problematična mjesta, ali nikada u Niger i rijetko kada je regija tako podijeljena.
Sigurnosni analitičari kažu da bi detalji velike operacije mogli potrajati tjednima dok invazija nosi ogroman rizik, uključujući uvlačenje u dugotrajni sukob i daljnju destabilizaciju Nigera i regije.
Vođa državnog udara , general Abdourahamane Tchiani služio je kao zapovjednik bataljuna mirovnih snaga ECOWAS-a u Obali Bjelokosti nakon prekida vatre između vladinih i pobunjeničkih snaga 2003., tako da zna što uključuju intervencijske misije.
Ipak, neki će smatrati da nemaju mnogo izbora.
“Ako ne uđu, to će biti veliki problem vjerodostojnosti. Postavili su crvenu liniju”, rekao je Djiby Sow, viši istraživač na Institutu za sigurnosne studije u Dakaru.
Nigerijski predsjednik Bola Tinubu rekao je svojoj vladi da se pripremi za opcije, uključujući raspoređivanje vojnog osoblja. Senegal je također rekao da bi mogao poslati trupe.
Ali vođe pučista u Gvineji, Burkini Faso i Maliju izrazili su podršku nigerskim pučistima, a druge zemlje imaju svoje sigurnosne izazove.
Operacija specijalnih snaga
Ova bi opcija uključivala tanju kopnenu silu koja bi se brže sastavljala. Vjerojatno bi se usredotočio na zauzimanje ključnih sigurnosnih i administrativnih mjesta, osiguravanje puštanja Bazouma iz kućnog pritvora i vraćanje njegove vlade, rekao je Ikemesit Effiong, viši istraživač u konzultantskoj tvrtki SBM Intelligence u Nigeriji. ECOWAS bi mogao tražiti obavještajnu potporu od američkih i francuskih snaga u Nigeru.
“Vremenski rok bi bio kraći, a sposobnost već postoji u regiji. Operacija takve prirode bila bi realističnija”, rekao je Effong.
Ipak, rizika još uvijek ima. Strane trupe koje čuvaju lokacije u središtu glavnog grada Niameya mogle bi izazvati nasilje u gradu u kojem su stotine izašle na ulice u znak podrške državnom udaru – i protiv stranog uplitanja.
Pomaganje 'protudržavnog udara'
Niger je ogromna, etnički raznolika zemlja, a Bazoum je pobijedio na izborima 2021. s 56 posto glasova. Još nije jasno koliku će podršku različite skupine dati novim čelnicima.
Sigurnosni analitičari i diplomati također su primijetili očite podjele među nigerskim oružanim snagama, koje možda nisu sve ujedinjene iza državnog udara.
Regionalne sile bi to mogle iskoristiti.
"Jedini operativno izvediv scenarij koji mogu zamisliti… bio bi u obliku ograničenije potpore protudržavnom udaru od strane nigerskih snaga", rekao je Peter Pham, suradnik u think tanku Atlantic Council i bivši specijalni američki izaslanik za regiju Sahel. "Ne vidim da dolaze bez tog lokalnog elementa."
Vremenski okvir za povratak demokraciji
ECOWAS je zauzeo snažniji stav protiv Nigera nego protiv vođa pučista u Burkini Faso i Maliju koji su preuzeli vlast u posljednje tri godine.
Uz to, još uvijek bi mogla odlučiti odustati od vojne intervencije i umjesto toga pozvati na povratak civilne vlasti nakon izbora. Vojna vlada je rekla da je voljna razgovarati o tome, ne navodeći vremenski okvir.
Čak i ova opcija predstavlja rizik za regiju, jer će oslabiti gospodarstvo Nigera, jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta, i stoga bi mogla potaknuti potporu vojsci i naoružanim skupinama koje nude novac i sklonište.