
UN kaže da svijet nije na putu da ispuni dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma, uključujući ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa.
Svijet je opasno skrenuo s kursa u ispunjavanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma za smanjenje zagađenja ugljikom i povećanje financiranja za zemlje u razvoju, prema prvoj UN-ovoj Globalnoj procjeni napretka u vezi s sporazumom.
Pariški sporazum iz 2015. uspješno je pokrenuo klimatske akcije, ali "sada je potrebno mnogo više na svim frontama", navodi se u izvješću objavljenom u petak, koje će podupirati ključni klimatski samit u Dubaiju krajem godine.
"Usprkos predviđanjima danim prije njegova usvajanja, Pariški sporazum doveo je do doprinosa koji značajno smanjuju predviđanja budućeg zatopljenja", navodi se u izvješću.
"Ipak, svijet nije na putu da ispuni dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma."
Prema izvješću, postojao je "brzo sužavajući prozor" za provedbu postojećih obveza za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa (34,7 stupnjeva Fahrenheita) iznad predindustrijskih razina, kao što je istaknuto u sporazumu iz 2015. godine.
Globalne emisije stakleničkih plinova moraju doseći vrhunac do 2025. godine i nakon toga naglo pasti kako bi cilj od 1,5 C bio u vidokrugu, navodi se u pregledu, temeljenom na znanstvenoj procjeni UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
Postizanje neto nulte emisije ugljika do sredine stoljeća, još jedan cilj Pariškog sporazuma – zahtijevat će "radikalnu dekarbonizaciju", navodi se u izvješću, uključujući postupno ukidanje izgaranja svih fosilnih goriva čije se emisije ne mogu uhvatiti.
Koliko brzo očistiti globalno gospodarstvo od nafte, plina i ugljena bit će predmet žestoke rasprave na dvotjednim pregovorima 196 zemalja COP28, koji se održavaju u Dubaiju krajem studenog.
Pregled također kaže da se čista energija mora dramatično povećati, prema prvoj UN-ovoj tablici rezultata svjetskog napretka u ispunjavanju klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma.
“Povećanje obnovljive energije i postupno ukidanje svih nesmanjenih fosilnih goriva neizostavni su elementi pravih energetskih prijelaza na neto nulte emisije”, navodi se.
"Nesmanjeno" se odnosi na nepostojanje bilo kakve tehnologije koja uklanja emisije ugljika, bilo na izvoru ili iz atmosfere.
G20 teret
Odvojeno u petak, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da čelnici zemalja G20 imaju moć ponovno pokrenuti klimatsku krizu koja "izmiče kontroli".
"Klimatska kriza dramatično se pogoršava – ali kolektivnom odgovoru nedostaje ambicija, vjerodostojnost i hitnost", rekao je Guterres u glavnom gradu Indije New Delhiju, koji ovog vikenda predsjeda summitom G20.
“Klimatska kriza izmiče kontroli. Ali zemlje G20 imaju kontrolu.”
“Zajedno, zemlje G20 odgovorne su za 80 posto globalnih emisija. Polumjere neće spriječiti potpuni slom klime”, rekao je.
Samo Kina, Sjedinjene Države, Europska unija i Indija doprinose više od polovice ukupnih emisija.
Pregled je također istaknuo potrebu za brzim i radikalnim povećanjem financijske potpore zemljama u razvoju kako bi se mogle prilagoditi vremenskim nepogodama koje su pojačane klimom i koje već izjedaju njihova gospodarstva.
Mnoge afričke nacije, koje su već zaglibile u dugovima, bore se za prelazak s fosilnih goriva čak i dok su njihove blagajne iscrpljene sve većim sušama, poplavama, toplinskim valovima i olujama.