Radnici i radnički sindikati prosvjeduju protiv vladine politike u Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj.
Prosvjedi i štrajkovi za Praznik rada zahvatili su Francusku, Italiju i Nizozemsku, a radnici i sindikati zahtijevaju bolje vladine politike kako bi zaštitili njihova prava i ispunili svoje zahtjeve za plaćama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočio se s prosvjedima diljem zemlje, s prosvjednicima koji su osudili njegovu nepopularnu mirovinsku reformu, kojom je dob za odlazak u mirovinu povećana sa 62 na 64 godine u zemlji. Zakon također zahtijeva da ljudi rade 43 godine da bi dobili punu mirovinu, između ostalih promjena u sustavu.
Macron, koji kaže da je reforma nužna za budućnost Francuske, dočekan je zvižducima, lupanjem loncima i dobacivanjem dok se suočavao s građanima u šetnji.
U francuskoj prijestolnici policija je gađana projektilima, bicikli za dijeljenje vožnje su zapaljeni, a autobusne stanice razbijene baš u trenutku kada je marš predvođen sindikatima krenuo s Place de la Republique.
Nemiri su izbili i u Lyonu, gdje je nekoliko vozila zapaljeno, a neki poslovni prostori razbijeni, pokazale su televizijske slike. U Nantesu na zapadu Francuske buktio je požar ispred zgrade lokalne uprave.
Sindikati kažu da će, iako će poštivati odluku Ustavnog vijeća o usvajanju mirovinske reforme kao zakona, nastaviti s prosvjedima kako bi natjerali Macrona da povuče tu mjeru.
Nadaju se da će više od milijun ljudi nastaviti marširati kroz mjesta i gradove diljem zemlje 1. svibnja.
U međuvremenu, u Italiji, premijerka Giorgia Meloni također se suočila s prosvjedima radničkih sindikata koji su pozvali njezinu vladu da poveća plaće i reformira poreznu politiku zemlje.
Melonijeva vlada predstavila je paket rada usred prosvjeda u ponedjeljak, ukidajući subvencije za borbu protiv siromaštva uvedene prije četiri godine. Talijanska agencija za socijalno osiguranje INPS kaže da je prošle godine od prihoda građana profitiralo četiri milijuna ljudi, s prosječnom mjesečnom subvencijom od 550 eura (606 dolara).
Vlada kaže da to košta previše, oko 8 milijardi eura (8,8 milijardi dolara) prošle godine, i obeshrabruje radno sposobne ljude, posebno mlade, da traže posao.
"Reformiramo dohodak građana kako bismo napravili razliku između onih koji su sposobni za rad i onih koji nisu", rekla je Meloni u izjavi.
Čelnik najekstremnije desničarske koalicije u zemlji od Drugog svjetskog rata rekao je da će beneficije "dohotka građana" biti zamijenjene ograničenijim "čekom za uključivanje" za kućanstva koja ispunjavaju uvjete.
Novi inkluzivni čekovi bit će ograničeni na 500 eura (550 USD) mjesečno, iako će se daljnja pomoć nuditi kućanstvima sa starijim osobama ili članovima s invaliditetom ili onima koji nemaju svoje domove.
Melonijeva vlada također je tvrtkama olakšala zapošljavanje na kratkoročne ugovore – što sindikati optužuju da zaposlenike drže u nesigurnim ekonomskim situacijama – dok je obećavala porezne olakšice tvrtkama koje zapošljavaju ljude koji imaju koristi od novih čekova za uključivanje.
Prosvjedi za Praznik rada zahvatili su i Nizozemsku, gdje su sindikati tražili veće plaće.
Zbog inflacije, zaposlenici najvećeg nizozemskog sindikata, FNV, ponudili su svojim zaposlenicima povećanje plaća od 3 do 7 posto ove godine, nakon čega slijedi povećanje od 5 posto sljedeće godine i automatsku kompenzaciju cijene od najviše 5 posto od 2025. godine.
FNV je upozorio da će se štrajkovi nastaviti iu utorak ako se ne ispune njihovi zahtjevi.