Valuta je dosegnula najnižu razinu u 17 mjeseci, a Moskva za to krivi 'labavu monetarnu politiku'.
Ruska rublja dosegla je najnižu vrijednost od prvih tjedana rata u Ukrajini jer su zapadne sankcije na izvoz energije počele pogađati gospodarstvo i slabiti potražnju za nacionalnom valutom.
U ponedjeljak je ruska valuta premašila 101 rublju za dolar, nastavivši pad vrijednosti od više od 25 posto od početka godine i dosegnuvši najnižu vrijednost u gotovo 17 mjeseci.
Prema izvješću ruske državne novinske agencije TASS, ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, Maksim Oreškin, okrivio je slabu rublju "labavu monetarnu politiku".
Rekao je da je jaka rublja u interesu ruskog gospodarstva, a slaba valuta "komplicira gospodarsko restrukturiranje i negativno utječe na stvarne prihode ljudi".
Oreškin je dodao da Ruska središnja banka ima "sve potrebne alate" za stabilizaciju situacije i rekao da očekuje normalizaciju uskoro.
Na tiskovnoj konferenciji u petak, zamjenik direktora Središnje banke Alexey Zabotkin rekao je da se banka pridržava promjenjivog tečaja jer "omogućuje gospodarstvu da se učinkovito prilagodi promjenjivim vanjskim uvjetima".
Nekoliko dana ranije, banka je rekla da će prestati kupovati stranu valutu na domaćem tržištu do kraja godine kako bi pokušala poduprijeti rublju i smanjiti volatilnost.
Rusija obično prodaje stranu valutu kako bi nadoknadila bilo kakav manjak prihoda od izvoza nafte i prirodnog plina i kupuje valutu ako ima višak.
U siječnju se rublja trgovala za oko 66 dolara za dolar, ali je u narednim mjesecima izgubila oko trećinu svoje vrijednosti.
Nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022., rublja je pala na čak 130 za dolar, ali je Središnja banka donijela mjere kontrole kapitala koje su stabilizirale njezinu vrijednost. Do prošlog ljeta bio je u rasponu od 50 do 60 za dolar.
U petak je Zabotkin rekao da su međunarodne sankcije prekinule značajnu količinu uvoza u Rusiju, pridonoseći padu rublje, ali je odbacio nagađanja da je za to također kriv bijeg kapitala iz Rusije, rekavši da ideja "nije potkrijepljena".
Središnja banka donijela je veliko povećanje od 1 posto svoje ključne kamatne stope prošlog mjeseca, rekavši da se očekuje da će inflacija nastaviti rasti i da pad rublje povećava rizik. Zabotkin je naznačio da bi se stopa – sada na 8,5 posto – mogla ponovno povećati na sljedećem sastanku 15. rujna.