Washington cilja na iranske dužnosnike i medije povezane s državom na prvu godišnjicu smrti Mahse Aminija.
Washington, DC – Sjedinjene Države uvele su sankcije desecima iranskih dužnosnika i subjekata optuženih za umiješanost u “nasilno gušenje” protuvladinih prosvjeda koji su uslijedili nakon smrti Mahse Aminija u policijskom pritvoru u Teheranu prošle godine.
Sankcije, koje su u petak bile usmjerene na najviše sigurnosne dužnosnike i medije povezane s državom, došle su u trenutku kada se očekuje da će SAD i Iran razmijeniti zatvorenike već sljedeći tjedan u sklopu nedavno najavljenog dogovora.
Američke kazne također se podudaraju s prvom godišnjicom smrti Amini, 22-godišnje Kurdkinje koju je uhitila iranska policija zbog kršenja konzervativnog pravila odijevanja u zemlji.
Incident je izazvao višetjedne demonstracije diljem Irana koje su sigurnosne snage oštro ugušile. Iran je negirao da je Amini pretučen ili maltretiran u pritvoru.
"Kako se približava godina dana od tragične i besmislene smrti Mahse Aminija u pritvoru iranske takozvane 'moralne policije', prisjećamo se da je kretanje muškaraca i žena diljem Irana … bilo dočekano užasnim nasiljem," službenik američkog ministarstva financija Brian Nelson stoji u priopćenju.
Dodao je da su sankcije uvedene u koordinaciji sa zapadnim saveznicima Washingtona, uključujući Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo .
Američki predsjednik Joe Biden također je u petak odao počast Amini, rekavši da je inspirirala "povijesni pokret" ljudi koji zahtijevaju ravnopravnost spolova i poštivanje ljudskih prava u Iranu i diljem svijeta.
"Suočeni s kontinuiranim ugnjetavanjem i nasiljem, građani Irana ostaju predani ovom pokretu i njihovoj borbi za slobodnu i demokratsku budućnost", rekao je Biden u izjavi.
Iran je zanijekao da je napao mirne prosvjednike i opisao demonstracije kao nerede koje podržavaju strane zemlje.
Iranske medijske kuće koje su SAD sankcionirale u petak uključuju Press TV , novinsku agenciju Fars i novinsku agenciju Tasnim. Ministarstvo financija također je ciljalo na najviše rukovoditelje cyber-tvrtke za koju je rekla da pomaže iranskoj vladi u "cenzuri i filtriranju interneta".
Sankcije zamrzavaju imovinu tvrtki i pojedinaca u SAD-u i ograničavaju poslovanje financijskih institucija diljem svijeta s njima.
Potez Bidenove administracije također signalizira da će SAD nastaviti sa svojom politikom sankcija protiv Irana unatoč nadolazećem sporazumu o razmjeni zatvorenika .
Sporazumom će Iran osloboditi pet zatvorenih američkih državljana u zamjenu za to da Washington dopusti Teheranu pristup 6 milijardi dolara iranskih sredstava koja su zamrznuta u Južnoj Koreji pod američkim sankcijama u humanitarne svrhe. SAD će također osloboditi pet Iranaca iz američkih zatvora.
Sporazum je naišao na sve veće kritike republikanskih zakonodavaca koji su optužili Bidenovu administraciju da je Iranu dala 6 milijardi dolara.
Međutim, američki dužnosnici naglasili su da su sredstva vlastita Irana, rekavši da se politika Washingtona prema Teheranu neće promijeniti .
“I dalje smo usredotočeni na ograničavanje iranskog nuklearnog programa, ograničavanje njegovog destabilizirajućeg ponašanja. Ostajemo predani osiguravanju da nikada ne nabavi nuklearno oružje", rekao je ranije ovog tjedna glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller .
SAD i Iran suočeni su s pojačanim napetostima od 2018., kada je bivši američki predsjednik Donald Trump poništio multilateralni sporazum prema kojem je Teheran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija protiv svog gospodarstva.
Biden je došao na dužnost početkom 2021. uz obećanje da će oživjeti iranski nuklearni sporazum, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).
Ali kako nekoliko rundi neizravnih pregovora nije uspjelo obnoviti pakt , Washington je nastavio provoditi svoj režim sankcija protiv Teherana i nagomilao još kazni.
Razgovori o JCPOA-i na kraju su stavljeni na čekanje, a pokušaji da se ožive zakomplicirali su gušenje protuvladinih prosvjednika u Iranu, kao i optužbe da je Teheran Moskvi opskrbljivao bespilotne letjelice za upotrebu u Ukrajini .
Iran, koji je zanijekao da traži nuklearno oružje, eskalirao je svoj nuklearni program otkako se JCPOA raspao.