Sjedinjene Američke Države pozvale su Kinu da prestane vršiti pritisak na Tajvan nakon što je Peking pokrenuo ratne vježbe oko samoupravnog otoka kao "oštro upozorenje" zbog nedavnih posjeta tajvanskog potpredsjednika Williama Laija New Yorku i San Franciscu.
Izjava je uslijedila nakon što je Tajvan u nedjelju rekao da je oko 25 zrakoplova kineskog ratnog zrakoplovstva prešlo središnju liniju Tajvanskog tjesnaca u posljednja 24 sata.
To uključuje borbene zrakoplove Su-30 i J-11, prema karti koju je objavilo ministarstvo, iako nije bilo trenutačnih znakova da Kina nastavlja svoje vježbe drugi dan.
U izjavi novinskoj agenciji Reuters, glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da će nastaviti pomno pratiti kineske vježbe i pozvao Peking da “prestane s vojnim, diplomatskim i gospodarskim pritiskom na Tajvan i umjesto toga sudjeluje u smislenom dijalogu s Tajvanom ”.
Tajvan i Kina razdvojili su se 1949. nakon građanskog rata koji je završio tako što je vladajuća Komunistička partija preuzela kontrolu nad kopnom. Tajvan nikada nije bio dio Narodne Republike Kine, ali Peking taj otok kojim se demokratski upravlja vidi kao otcijepljenu pokrajinu koju treba zauzeti silom ako bude potrebno.
Iako SAD ne održava službene veze s Tajvanom, Washington je najveći izvor oružja za Taipei, a njegova politička i vojna potpora tom teritoriju stalni je izvor trvenja u odnosima s Pekingom.
Kina je osudila službeni kontakt između SAD-a i Tajvana i pokrenula svoje najveće vojne vježbe oko otoka u posljednjih nekoliko godina u kolovozu 2022., kada je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Taipei. Peking je također održao velike borbene vježbe pripravnosti u kolovozu kao odgovor na sastanak tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen sa sadašnjim predsjednikom Predstavničkog doma SAD-a Kevinom McCarthyjem tijekom prolaska kroz Kaliforniju.
Analitičari kažu da su kineske vježbe u subotu – za koje je Peking rekao da su uključivale koordinaciju plovila i zrakoplova i njihovu sposobnost preuzimanja kontrole nad zračnim i morskim prostorom – bile mnogo skromnije od dvije runde ratnih vježbi u travnju i kolovozu.
Obrambeni analitičar Alexander Neill sa sjedištem u Singapuru rekao je Reutersu da se čini da je Kina kalibrirala razmjere vježbi kako bi ukazala na to, ali ne i da bi uznemirila šire diplomatske napore dok se Peking i Washington pokušavaju ponovno angažirati. Ti napori uključuju potencijalne planove da se kineski i američki predsjednik sastanu na summitu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje kasnije tijekom godine.
"Mislim da nakon nedavnog bilateralnog angažmana Kina vjerojatno ne želi previše ljuljati brod prije APEC-a u San Franciscu", rekao je Neill, pomoćni suradnik havajskog think tanka Pacific Forum.
Dužnosnici u Tajvanu su u međuvremenu opisali nedavne kineske ratne igre kao izgovor za zastrašivanje glasača uoči predsjedničkih izbora na otoku sljedeće godine.
Tajvanski potpredsjednik William Lai, favorit na siječanjskim izborima, rekao je u intervjuu emitiranom u subotu navečer da nije na Kini da odluči tko će pobijediti na izborima.
“Nije to tko se Kini danas sviđa, a onda oni mogu preuzeti položaj. To je protivno duhu tajvanske demokracije i predstavlja ogromnu štetu tajvanskom demokratskom sustavu”, rekao je u intervjuu koji je vodio dok je bio u New Yorku prošli tjedan.
Kina ne bi trebala "dizati galamu oko ničega" kada su u pitanju putovanja tajvanskih čelnika u inozemstvo, rekao je Lai.
“Moj stav je da Tajvan nije dio Narodne Republike Kine. Spremni smo se povezati s međunarodnom zajednicom i razgovarati s Kinom pod jamstvom sigurnosti.”
Kina je mnogo godina željela "pripojiti" Tajvan i to nije nešto što je počelo pod vladom vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), rekao je, ukazujući na bitke duž kineske obale 1950-ih kada je Kina zauzela otočiće pod kontrolom Tajvana.
“Ovi izbori nisu izbor između mira i rata. Ne možemo naručiti s jelovnika, birajući mir pa eto mira, birajući rat pa eto rata. To nije slučaj”, dodao je.
“Ono što jest je da imamo pravo birati želimo li demokraciju ili autokraciju. Ovo je pravi izbor koji moramo napraviti na ovim izborima.”
Glasnogovornik predsjedničkog ureda Tajvana također je optužio Kinu da pokušava utjecati na izbore na otoku izazivanjem straha i osudio provokaciju u objavi na Facebooku. Olivia Lin rekla je u subotu da je međunarodna zajednica više puta naglasila važnost održavanja mira u Tajvanskom tjesnacu i pozvala Kinu da prestane s takvim potezima.
Tajvanski ministar vanjskih poslova, Joseph Wu, također je napisao na platformi X da je Kina "jasno dala do znanja da želi oblikovati" nacionalne izbore na otoku.
“Na našim građanima je da odluče, a ne na nasilniku iz susjedstva”, napisao je.