Kada je u ožujku posjetio Niger — postavši prvi državni tajnik Sjedinjenih Država koji je to učinio — Antony Blinken pozdravio je tu zapadnoafričku zemlju kao "model otpornosti, model demokracije, model suradnje".
Sada analitičari kažu da je državni udar u zemlji doveo u pitanje odnos Washingtona s onim što je smatrao jednim od svojih posljednjih održivih saveznika u nestabilnoj regiji Sahel.
"Sve do ovog državnog udara, Niger je bio uzor", rekao je Cameron Hudson, viši suradnik za Afrički program u Centru za strateške i međunarodne studije.
SAD su "nagomilavale novac i pažnju i pohvale i ohrabrenje i ulaganja i pomoć Nigeru, više nego bilo kojoj drugoj zemlji u regiji", objasnio je Hudson. "Ovo je velika prepreka za Washington."
Državni udar dolazi samo četiri mjeseca nakon Blinkenove posjete visokog profila. Pripadnici predsjedničke garde Nigera opkolili su u srijedu predsjednika Mohameda Bazouma i odveli ga u pritvor.
Do petka, general Omar Tchiani, zapovjednik predsjedničke straže, imenovao se šefom prijelazne vlade iako Bazoum još nije podnio ostavku na mjesto predsjednika.
Situacija je i dalje promjenjiva , reklo je nekoliko analitičara za Al Jazeeru, a američki dužnosnici vjerojatno čekaju da vide kakav će konačni ishod dati.
U srijedu je Blinken nazvao Bazouma i "naglasio da snažno američko gospodarsko i sigurnosno partnerstvo s Nigerom ovisi o nastavku demokratskog upravljanja i poštivanju vladavine prava i ljudskih prava", navodi State Department.
Sljedećeg dana, glasnogovornik ministarstva Vedant Patel rekao je da su najviši američki dužnosnici u redovnom kontaktu sa svojim nigerskim kolegama, rekavši novinarima: "SAD je i dalje duboko angažiran oko ovoga."
Veza neizvjesna
Vojno preuzimanje vlasti, u najmanju ruku, predstavlja neugodnu komplikaciju za SAD i druge zapadne zemlje koje su se obratile Nigeru za rješavanje spiralnih sigurnosnih kriza u regiji, rekli su analitičari za Al Jazeeru.
Uslijed preuzimanja, Washington bi se također mogao naći sputan američkim zakonima.
Prema zakonu o državi, inozemnim operacijama i srodnim programima, "sva vojna i razvojna pomoć" općenito se mora obustaviti kada demokratski izabranog vođu svrgnu oružane snage.
To bi moglo imati "trenutni i pravi učinak u borbi protiv terorizma", rekao je Hudson. Američki dužnosnici do sada su bili oprezni kad su događaje u Nigeru označili kao državni udar, vjerojatno kako bi izbjegli te posljedice.
SAD je dugo gledao na Sahel kao na još jednu frontu u svom višestrukom i višedesetljetnom "ratu protiv terorizma", tvrdeći da bi nekontrolirana nestabilnost mogla predstavljati sigurnosni rizik za Zapad.
Povlačenje francuskih i trupa Europske unije iz Malija 2022. — i protjerivanje mirovne misije Ujedinjenih naroda iz Malija ove godine — dodatno su potaknuli tu zabrinutost.
Francuske trupe su se od tada ponovno bazirale u Nigeru, koji dijeli granično područje s Malijem i Burkinom Faso, gdje su se naoružane skupine povezane s ISIS-om i al-Qaidom borile za utjecaj, što je dovelo do eksplozije nasilja posljednjih godina.
Niger se također suočava s Nigerijom na jugu, regijom u kojoj su Boko Haram i Zapadnoafrička provincija Islamske države (ISIS-WA) ostali aktivni.
Oko 1100 američkih vojnika trenutačno je stacionirano u Nigeru, koji je najveći primatelj američke vojne pomoći u zapadnoj Africi i drugi najveći u podsaharskoj Africi.
Procjenjuje se da su SAD ovoj zemlji pružile oko 500 milijuna dolara pomoći od 2012.
'Voljan partner'
U međuvremenu bi uklanjanje predsjednika Bazouma s vlasti moglo značiti i gubitak ključnog saveznika za Washington.
Bazoumov izbor 2021. predstavljao je prvi miran prijenos vlasti od neovisnosti Nigera od Francuske 1960. U lijevo orijentiranom vođi, Washington je pronašao i nositelja standarda demokracije u nastajanju i "voljnog sigurnosnog partnera", prema Alexu Thurstonu, docent koji se bavi sjeverozapadnom Afrikom na Sveučilištu u Cincinnatiju.
Bazoum i njegov prethodnik, bivši predsjednik Mahamadou Issoufou, "poticali su tu percepciju i predstavili se kao voljni partneri Sjedinjenih Država i Francuske", dodao je Thurston.
U isto vrijeme, objasnio je Thurston, naglasak Zapada na Nigeru je rastao kako su susjedne zemlje postajale manje prikladne kao saveznici.
Mali je, primjerice, doživio državni udar pod vodstvom vojske u kolovozu 2020., nakon čega je uslijedio drugi devet mjeseci kasnije. Burkina Faso je u međuvremenu imala dva preuzimanja vlasti od prošle godine.
"Ali mislim da je tu bilo dosta krhkosti", rekao je Thurston. "I mislim da je ta percepcija Nigera kao pouzdanije zemlje… dovela do toga da Pariz i Washington previde neke stvarne znakove problema."
Wagner se nazire
Iako tek treba vidjeti budućnost odnosa SAD-a i Nigera, nekoliko analitičara je za Al Jazeeru reklo da se čini da nedavno preuzimanje vlasti ne ovisi o istom protuzapadnom raspoloženju kao nedavni državni udari u Maliju i Burkini Faso.
Nekoliko analitičara i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a rekli su da do sada nema dokaza o sudjelovanju stranih aktera poput Wagner grupe, organizacije plaćenika sa sjedištem u Rusiji.
Ipak, čelnik Wagnera Jevgenij Prigožin već je okarakterizirao preuzimanje kao "borbu naroda [Nigera] protiv kolonizatora", ponavljajući antizapadnjačku poruku uobičajenu u Maliju i Burkini Faso.
Vanda Felbab-Brown, sudirektorica Afričke sigurnosne inicijative na Institutu Brookings, vjeruje da će Wagner vjerojatno pokušati "iskoristiti" tekuću neizvjesnost u Nigeru.
To znači da će američki i drugi zapadni sugovornici morati postupati oprezno kako bi izbjegli otuđivanje onih koji stoje iza državnog udara, rekla je.
“SAD i Francuska će se suočiti s izborom: hoće li jednostavno pokušati surađivati s pučem ili će nametnuti neku vrstu sankcija?” rekla je.
Felbab-Brown očekuje da će SAD i njegovi zapadni saveznici pokušati pregovarati o prijelazu na demokraciju nakon puča, ali je upozorio da bi taj put mogao biti težak.
"Problem je u tome što nema velikog uspjeha u lakom pregovaranju o ovim prijelazima", rekla je. "A ako se prekrši… koliko kažnjavate počinjete?"