Ponedjeljak, 25 rujna

Sastanak G20 o okolišu završio bez dogovora o klimatskoj krizi

Nije postignut konsenzus o ključnim točkama, uključujući smanjenje emisija i povećanje obnovljive energije, unatoč rekordnim temperaturama i šumskim požarima diljem svijeta.

Ministri okoliša iz zemalja G20 nisu se uspjeli dogovoriti o načinima za smanjenje emisija i drugim ključnim mjerama za rješavanje globalne klimatske krize uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama krajem godine.

Povjerenik Europske unije za okoliš kritizirao je u petak ishod sastanka najvećih svjetskih gospodarstava u indijskom gradu Chennaiju. Rekao je da to pokazuje da zemlje G20, koje čine do 80 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, "nigdje" ne ispunjavaju svoje obveze u rješavanju klimatskih promjena.

“Tražilo se od nas da donesemo hrabre odluke, da pokažemo hrabrost, predanost i vodstvo, ali kolektivno to nismo uspjeli postići”, rekao je Virginijus Sinkevicius dan nakon što je šef UN-a Antonio Guterres rekao da je srpanj dosad najtopliji mjesec na planeti .

Snažan toplinski val zahvatio je sjevernu hemisferu s rekordno visokim temperaturama uzrokujući smrtonosne šumske požare u Grčkoj, Italiji i Alžiru.

Sinkevicius je dodao da su neka izaslanstva čak pokušala odustati od prijašnjih klimatskih obećanja.

“Ne možemo biti vođeni najmanjim zajedničkim nazivnikom ili uskim nacionalnim interesima. Ne možemo dopustiti da tempo promjena određuju oni koji se najsporije kreću”, rekao je svojim kolegama ministrima.

Proboj nije bio moguć u nekoliko ključnih točaka, uključujući postizanje konsenzusa o drastičnom povećanju korištenja obnovljive energije.

'Vrlo kritično razdoblje'

Neuspjeh u postizanju dogovora dolazi samo tjedan dana nakon što se G20, blok sastavljen od 19 zemalja i EU, nije složio oko postupnog smanjenja fosilnih goriva.

Indijski ministar okoliša Bhupendra Yadav rekao je da će njegova zemlja, koja sada predsjeda rotirajućim predsjedništvom G20, uskoro izdati izjavu o ishodu umjesto zajedničkog priopćenja, koje se objavljuje kada postoji jednoglasni dogovor među zemljama članicama o svim pitanjima.

Francuski ministar za ekološku tranziciju Christophe Bechu rekao je novinskoj agenciji Agence France-Presse nakon sastanka da je "vrlo razočaran" ishodom.

"Zapisi o temperaturama , katastrofe , ogromni požari , a mi nismo u mogućnosti postići dogovor o vrhuncu [emisija] do 2025.", rekao je.

Bechu je dodao da su razgovori s Kinom, Saudijskom Arabijom i Rusijom bili "komplicirani".

Peter Newman, član UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene, rekao je za Al Jazeeru da su posljedice globalnog zatopljenja sada svima pred očima.

“Suočavamo se sa smrću i vidimo da klimatske promjene nisu samo ideja znanosti. Stvarno je i boli”, rekao je Newman.

Dodao je da je sadašnje vrijeme "vrlo kritično razdoblje" za čovječanstvo, koje se suočava s perspektivom "pečenja u pećnici".

Catherine Gamper, stručnjakinja za prilagodbu klimatskim promjenama pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekla je da je odgovor na klimatsku krizu ovog ljeta dokaz činjenice da čak ni razvijene zemlje nisu spremne suočiti se s učincima klimatske krize. .

“Nažalost, zemlje OECD-a nisu spremne; inače ih ne bismo vidjeli kako se žure gase požare i tjeraju turiste s mjesta koja su podložna šumskim požarima,” rekao je Gamper za Al Jazeeru.

Zakoni kao što su planovi za toplinski val uvedeni su diljem Europe nakon procijenjenih 65.000 smrtnih slučajeva povezanih s klimom prošle godine, ali to je učinjeno kao reakcija na hitan slučaj, a ne da se spriječi, rekao je Gamper.

Grčku su ove godine posebno pogodili toplinski valovi i šumski požari. Tisuće ljudi evakuirane su s otoka Rodos i Krf jer je premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio da je ta mediteranska nacija "u ratu".

Gamper je rekao da će učinke ovih šumskih požara posebno osjetiti grčka turistička industrija i da će imati dugotrajne posljedice na okoliš.

“Utjecaj na okoliš je ogroman, a što su ovi incidenti češći, priroda ima manje vremena za oporavak”, rekla je.

“To znači da će [tlo] apsorbirati manje vode, na primjer, što znači da ćemo vidjeti povećanje zagađenja podzemnih voda. Sve su to međusobno povezani rizici.”