Čelnici osam južnoameričkih država u kojima se nalazi Amazona sastali su se na dvodnevnom summitu koji je završio u srijedu u brazilskom gradu Belemu, sa zadatkom da dogovore popis jedinstvenih ekoloških politika i mjera za jačanje regionalne suradnje i zaustaviti uništavanje prašume.
Summit Organizacije sporazuma o suradnji u Amazoniji (ACTO) usvojio je ono što je zemlja domaćin Brazil nazvao "novom i ambicioznom zajedničkom agendom" za spašavanje prašume, ključne zaštite od klimatskih promjena za koju stručnjaci upozoravaju da je gurnuta na rub propasti.
Neki znanstvenici kažu da će se količina oborina dramatično smanjiti kada se uništi 20 do 25 posto šume, pretvarajući više od polovice prašume u tropsku savanu, uz golem gubitak bioraznolikosti.
Evo što trebate znati:
Koje su zemlje članice ACTO-a?
Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela su članice organizacije.
Što je dogovoreno na summitu?
Konačna zajednička deklaracija , nazvana Belemska deklaracija, stvorila je savez za borbu protiv uništavanja šuma, a zemljama je prepušteno da slijede svoje pojedinačne ciljeve krčenja šuma.
Putokaz od gotovo 10.000 riječi potvrdio je prava i zaštitu domorodačkog stanovništva, a također je pristao na suradnju u upravljanju vodom, zdravlju, zajedničkim pregovaračkim pozicijama na klimatskim summitima i održivom razvoju.
Deklaracijom je dodatno uspostavljeno znanstveno tijelo koje će se sastajati jednom godišnje i proizvoditi autoritativna izvješća o znanosti u vezi s amazonskom prašumom , slično Međunarodnom panelu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Ali na summitu nisu ispunjeni najhrabriji zahtjevi ekologa i domorodačkih skupina, uključujući da sve zemlje članice prihvate brazilsko obećanje da će zaustaviti ilegalnu deforestaciju do 2030. i obećanje Kolumbije da će zaustaviti nova istraživanja nafte.
Također nije odredio rok za zaustavljanje ilegalnog iskopavanja zlata, iako su se čelnici složili surađivati po tom pitanju i nisu uključili zajedničke obveze za nultu deforestaciju do 2030.
Koje su točke prijepora?
Napetosti su se pojavile uoči summita oko različitih stajališta o krčenju šuma i razvoju nafte.
Vlade su kroz povijest gledale na Amazonu kao na područje koje treba kolonizirati i iskorištavati, bez obzira na održivost ili prava autohtonih naroda.
Druge amazonske zemlje odbile su kontinuiranu kampanju kolumbijskog ljevičarskog predsjednika Gustava Petra za zaustavljanje novog razvoja nafte u Amazoniji.
“Džungla koja vadi naftu – je li moguće održati političku liniju na toj razini? Kladiti se na smrt i uništavanje života?” rekao je Petro.
Rekao je da je ideja o postupnom "energetskom prijelazu" od fosilnih goriva način da se odgodi rad potreban za zaustavljanje klimatskih promjena i usporedio je želju ljevice da nastavi s bušenjem nafte s desničarskim poricanjem klimatske znanosti.
Također je govorio o pronalaženju načina za pošumljavanje pašnjaka i plantaža, koje pokrivaju veći dio središta Brazila za stočarstvo i uzgoj soje.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva , koji se na međunarodnoj sceni predstavio kao vođa zaštite okoliša, suzdržao se od zauzimanja konačnog stava o nafti, navodeći odluku kao tehničko pitanje.
Brazil razmatra hoće li razviti potencijalno veliko naftno nalazište u moru u blizini ušća rijeke Amazone i sjeverne obale zemlje, kojom dominira prašuma.
"Ono o čemu danas razgovaramo u Brazilu je istraživanje opsežnog i velikog područja – po mojoj viziji možda posljednja granica nafte i plina prije … energetske tranzicije", rekao je brazilski ministar energetike Alexandre Silveira novinarima nakon Petrova govora.
Koje su kritike izrečene o summitu?
Kritičari kažu da neuspjeh osam zemalja Amazonije da se dogovore oko sveobuhvatnijeg pakta za zaštitu vlastitih šuma ukazuje na veće, globalne poteškoće oko sklapanja sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. Mnogi znanstvenici kažu da kreatori politike djeluju presporo da bi spriječili katastrofalno globalno zatopljenje.
Prekogranična suradnja kroz povijest je bila oskudna, potkopana niskim povjerenjem, ideološkim razlikama i nedostatkom prisutnosti vlade.
Članovi ACTO-a – koji se sastaju tek četvrti put u postojanju grupe – pokazali su u utorak da nisu potpuno usklađeni oko ključnih pitanja. Ovaj tjedan obilježava prvi sastanak 45-godišnje organizacije u 14 godina.
Obveze zaštite šuma ranije su bile neujednačene, a čini se da su takve ostale i na summitu.
Što je sljedeće?
Sve zemlje na summitu ratificirale su Pariški klimatski sporazum , koji od potpisnica zahtijeva postavljanje ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Lula je rekao kako se nada da će dokument biti zajednički poziv na oružje na klimatskoj konferenciji COP 28 u studenom.
Dijeljenje jedinstvenog glasa moglo bi pomoći zemljama Amazonije da učvrste svoju poziciju na globalnoj pozornici uoči konferencije COP.
"Amazon je naša putovnica za novi odnos sa svijetom, simetričniji odnos, u kojem se naši resursi ne iskorištavaju u korist nekolicine, već se cijene i stavljaju u službu svima", rekao je Lula.
Summit je svojevrsna generalna proba za klimatske razgovore UN-a 2025., kojima će Belem biti domaćin.
Čelnici su pozvali bogate zemlje da pomognu u financiranju napora za zaštitu Amazone, s obzirom na to da je šuma vitalni ponor ugljika, dom za oko 10 posto bioraznolikosti Zemlje.
Kolumbijski Petro tvrdio je da bi bogate nacije trebale zamijeniti inozemni dug amazonskih zemalja za klimatske mjere, rekavši da bi to stvorilo dovoljno ulaganja za pokretanje gospodarstva amazonske regije.
Bolivijski predsjednik Luis Arce rekao je da je Amazonija bila žrtva kapitalizma, što se odražava u naglom širenju poljoprivrednih granica i iskorištavanju prirodnih resursa. Napomenuo je da su industrijalizirane nacije odgovorne za većinu povijesnih emisija stakleničkih plinova.
"Činjenica da je Amazona tako važan teritorij ne znači da bi sve odgovornosti, posljedice i učinci klimatske krize trebali pasti na nas, na naše gradove i na naša gospodarstva", rekao je Arce.