Gotovo tri desetljeća Arktičko vijeće bilo je uspješan primjer posthladnoratovske suradnje.
Njegovih osam članova, uključujući Rusiju i Sjedinjene Države, zajedno su radili na istraživanju klimatskih promjena i društvenom razvoju diljem ekološki osjetljive regije.
Sada, godinu dana nakon što su članovi vijeća prestali surađivati s Rusijom nakon njezine invazije na Ukrajinu i dok se Norveška sprema preuzeti predsjedanje od Moskve 11. svibnja, stručnjaci se pitaju je li održivost polarnog tijela ugrožena ako ne može surađivati sa zemljom koja kontrolira više od polovice arktičke obale.
Neučinkovito Arktičko vijeće moglo bi imati strašne implikacije na okoliš regije i njenih 4 milijuna stanovnika, koji se suočavaju s učincima otapanja morskog leda i interesom nearktičkih zemalja za većinom neiskorištene mineralne resurse regije.
Rad vijeća – sastavljenog od osam arktičkih država Kanade, Danske, Finske, Islanda, Norveške, Rusije, Švedske i Sjedinjenih Država – proizveo je obvezujuće sporazume u prošlosti o zaštiti i očuvanju okoliša.
To je također rijetka platforma koja daje glas domorodačkim narodima regije. Ne bavi se sigurnosnim pitanjima.
No s prekidom suradnje s Moskvom, oko trećina od 130 projekata Vijeća je na čekanju, novi projekti se ne mogu pokrenuti, a postojeći se ne mogu obnoviti. Zapadni i ruski znanstvenici više ne dijele nalaze o klimatskim promjenama, na primjer, a suradnja za moguće misije potrage i spašavanja ili izlijevanja nafte je prestala.
"Zabrinut sam da će ovo stvarno ugroziti sposobnost Arktičkog vijeća da rješava ova različita pitanja", rekao je američki senator Angus King iz Mainea novinskoj agenciji Reuters.
Podijeljena regija?
Arktik se zagrijava otprilike četiri puta brže od ostatka svijeta.
Dok morski led nestaje, polarne vode otvaraju se brodarstvu i drugim industrijama željnim iskorištavanja bogatstva prirodnih resursa u regiji, uključujući naftu, plin i metale poput zlata, željeza i minerala rijetke zemlje.
Neslaganje između Rusije i ostalih članica Arktičkog vijeća znači da je učinkovit odgovor na ove promjene daleko manje vjerojatan.
"Norveška je pred velikim izazovom", rekao je John Holdren, suvoditelj Arktičke inicijative škole Harvard Kennedy i bivši znanstveni savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame. "Tako se može sačuvati što je više moguće od dobrog rada Arktičkog vijeća u odsutnosti Rusije."
Rusija tvrdi da se ovaj posao ne može nastaviti bez njega.
Vijeće slabi, rekao je ruski veleposlanik za Arktik Nikolay Korchunov za Reuters, rekavši da nije uvjeren da će ono "moći ostati glavna platforma za pitanja Arktika".
Dodatna briga je mogućnost da će Rusija krenuti svojim putem u pitanjima koja utječu na regiju ili čak uspostaviti suparničko vijeće.
Nedavno je poduzela korake za proširenje suradnje na Arktiku s nearktičkim državama. Rusija i Kina potpisale su 24. travnja memorandum o uspostavi suradnje između obalnih straža tih zemalja na Arktiku.
Nekoliko dana ranije, 14. travnja, Rusija je pozvala Kinu, Indiju, Brazil i Južnu Afriku – zemlje BRICS-a – da provedu istraživanja u njezinom naselju na Svalbardu, arktičkom arhipelagu pod norveškim suverenitetom gdje druge zemlje mogu djelovati prema Ugovoru iz 1920. godine.
"Rusija nastoji izgraditi odnose s nekim ne-arktičkim zemljama, posebice s Kinom, i to je razvoj događaja koji zabrinjava", rekao je David Balton, izvršni direktor Upravnog odbora za Arktik u Bijeloj kući.
Korčunov je rekao da Moskva pozdravlja nearktičke države u regiji, pod uvjetom da ne dolaze s vojnim planom.
"Naš fokus na čisto miroljubiv format partnerstva također odražava potrebu za razvojem znanstvene i gospodarske suradnje s nearktičkim zemljama", rekao je.
'Ne vidim Arktičko vijeće bez Rusije u budućnosti'
Norveška je rekla kako je "optimistična" da se može postići nesmetan prijelaz predsjedanja s Rusije jer je u interesu svih arktičkih država da zadrže Arktičko vijeće.
"Moramo očuvati Arktičko vijeće kao najvažniji međunarodni forum za arktičku suradnju i pobrinuti se da preživi", rekao je za Reuters zamjenik norveškog ministra vanjskih poslova Eivind Vad Petersson.
To neće biti lako, s obzirom na zategnute odnose Osla s Moskvom. U travnju je Oslo protjerao 15 ruskih diplomata uz obrazloženje da su špijuni. Moskva je odbacila optužbe, a Korčunov je rekao da su protjerivanja potkopala povjerenje potrebno za suradnju.
Analitičari kažu da je članica NATO-a Norveška, koja dijeli arktičku granicu s Rusijom, još uvijek u dobroj poziciji da se nosi s delikatnim činom balansiranja s Moskvom.
"Norveška je bila najotvorenija kada je u pitanju mogućnost da se vrata drže odškrinutima kako bi Rusija mogla, kada je to politički izvedivo, ponovno biti dio Arktičkog vijeća", rekao je Svein Vigeland Rottem, viši istraživač upravljanja i sigurnosti Arktika na Institut Fridtjof Nansen u Oslu.
Doista, rekla je zastupnica Aaja Chemnitz Larsen, Vijeće će se na kraju morati ponovno angažirati s Rusijom čak i ako taj trenutak još nije došao.
"Ne vidim Arktičko vijeće bez Rusije u budućnosti", rekao je Larsen, grenlandski zastupnik u danskom parlamentu i predsjednik Arktičkih parlamentaraca, tijela zastupnika iz arktičkih zemalja.
“Moramo biti spremni za drugačije vrijeme kada će rat [u Ukrajini] jednog dana biti gotov”, rekla je.