
Prva rasprava o ljudskim pravima izolirane zemlje u šest godina izazvala je gnjev Rusije i Kine.
Sjeverna Koreja je optužena da je pustila svoje ljude da gladuju jer posvećuje sve više resursa razvoju svog programa nuklearnog oružja i modernizaciji svoje vojske.
Visoki predstavnik UN-a za ljudska prava Volker Turk rekao je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda na posebnom sastanku o ljudskim pravima u Sjevernoj Koreji da ljudi u zemlji doživljavaju sve veću političku represiju i sve gore ekonomske uvjete.
Mnoga kršenja prava, uključujući prisilni rad i dječji rad, "izravno proizlaze iz, ili podržavaju, sve veću militarizaciju" Sjeverne Koreje, rekao je vijeću u četvrtak.
Turkove komentare podržala je Elizabeth Salmon, UN-ova neovisna stručnjakinja za ljudska prava o Sjevernoj Koreji, koja je rekla da su čelnici zemlje opetovano tražili od građana da "stegnu remen" do točke gladovanja u nekim slučajevima, "kako bi se raspoloživi resursi mogli iskoristiti za financiranje nuklearnog i raketnog programa”.
Sjednica Vijeća sigurnosti, koju su zatražile Sjedinjene Države, Albanija i Japan, bila je prva u Vijeću sigurnosti o tom pitanju u posljednjih šest godina i dolazi u trenutku kada Pjongjang ubrzava svoj program razvoja oružja, testira interkontinentalne balističke projektile i pokušava postaviti svog prvog vojnog špijuna satelit u orbitu.
Tijekom saslušanja većina članova vijeća kritizirala je pogoršanje životnih uvjeta i ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.
Američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield izjavila je kako "nema mira bez ljudskih prava" i – okružena veleposlanicima iz više od 50 zemalja – osudila je u zajedničkoj izjavi "kršenja i zlostavljanja ljudskih prava" za koja je rekla da su "neraskidivo povezana s oružjem za masovno uništenje i razvojem balističkih projektila DNRK-a.”
DPRK je akronim za Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, službeni naziv za Sjevernu Koreju, koja je dugo bila pod strogim međunarodnim sankcijama zbog svojih programa oružja.
Ilhyeok Kim, prebjeg iz Sjeverne Koreje koji je pobjegao iz zemlje kada je imao 17 godina, rekao je vijeću da je u mladosti bio prisiljen raditi na poljima bez naknade i da je sve uzgojeno žito išlo vojsci.
"Vlada pretvara našu krv i znoj u luksuzan život za vodstvo i projektile koji raznose naš naporan rad u nebo", rekao je Kim, koji je sada u kasnim 20-ima.
"Novac potrošen na samo jednu raketu mogao bi nas hraniti tri mjeseca, ali vladu nije briga i brine se samo o održavanju svoje moći, razvoju nuklearnog oružja i stvaranju propagande kako bi opravdali svoje postupke", dodao je.
Iako nijedan izaslanik iz Pjongjanga nije prisustvovao sjednici, predstavnici Kine i Rusije tvrdili su da Vijeće sigurnosti nije mjesto za razmatranje pitanja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.
Dmitry Polyansky, zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u, rekao je da je rasprava "ciničan i licemjeran pokušaj SAD-a i njegovih saveznika da unaprijede vlastitu političku agendu".
Iako se Kina protivila javnom skupu, nije pokušala blokirati zasjedanje.
"Vijeće bi trebalo igrati konstruktivnu ulogu u nastavku pregovora i ublažavanju napetosti", rekao je na sastanku zamjenik kineskog veleposlanika pri UN-u Geng Shuang.
“Pritisak na vijeće da razmotri stanje ljudskih prava u DNRK-u ne samo da neće pomoći u ublažavanju, već će eskalirati situaciju. To je neodgovorno, nekonstruktivno i zlouporaba ovlasti vijeća”, rekao je.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un pozvao je u ponedjeljak na povećanje proizvodnje projektila kako bi bili spremni za rat, dok je južnokorejski zastupnik, citirajući obavještajni brifing, upozorio u četvrtak da bi Pjongjang mogao lansirati interkontinentalnu balističku raketu u znak protesta protiv samita 18. kolovoza između SAD-a, Japana i Južne Koreje u Camp Davidu.