Izborna komisija kaže da više od 90 posto birača podržava ustavne amandmane predsjednika Mirziyoyeva.
Glasači u Uzbekistanu velikom su većinom podržali ustavne promjene koje bi predsjedniku Shavkatu Mirziyoyevu mogle omogućiti ostanak na vlasti do 2040. godine, pokazuju preliminarni rezultati.
Izborna komisija priopćila je u ponedjeljak da je više od 90 posto birača u toj srednjoazijskoj zemlji poduprlo reforme. Odaziv u bivšoj sovjetskoj zemlji, gdje su grupe za ljudska prava rekle da autoritarne tendencije vlade ograničavaju prostor za neslaganje, bio je oko 85 posto.
Ustavni amandmani usvojeni na nedjeljnom referendumu produljit će predsjedničke mandate s pet na sedam godina i omogućiti Mirziyoyevu da se natječe za još dva mandata nakon što njegov trenutni završi 2026. godine.
Mirziyoyev, 65, postao je predsjednik 2016. nakon smrti represivnog vođe Islama Karimova . Svojim je građanima obećao veću socijalnu i pravnu zaštitu.
Inzistirao je na tome da bi revizija ustava poboljšala upravljanje i kvalitetu života u zemlji bez izlaza na more s 35 milijuna ljudi, čija su prava dugo bila ozbiljno ograničena.
No promatrači kažu da se očekuje da će Mirziyoyev imati najviše koristi od novog ustava u većinski muslimanskoj zemlji.
Iako zapadni partneri Taškenta vjerojatno neće odobriti produženje Mirziyoyeva mandata, Uzbekistan malo riskira s obzirom na to da Zapad traži potporu od bivših sovjetskih nacija u svojim naporima da izolira Rusiju zbog rata u Ukrajini.
U međuvremenu, izborni promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) rekli su da referendum nije bio doista reprezentativan.
"Uzbekistanski ustavni referendum bio je tehnički dobro pripremljen i naširoko promican kao potez za povećanje različitih prava i sloboda, ali se održao u okruženju koje je nedostajalo istinskom političkom pluralizmu i natjecanju", stoji u priopćenju OESS-a u ponedjeljak.
'Uzbekistan će se pokušati distancirati od Moskve'
Stručnjaci kažu da je Uzbekistan uspio izgraditi neovisnije ekonomske i političke sustave u usporedbi s drugim nacijama u srednjoj Aziji zahvaljujući godinama izolacionističke politike.
Središnja Azija – koja uključuje Kirgistan, Kazahstan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan – okružena je Rusijom, Kinom, Afganistanom i Kaspijskim jezerom. Podložna je volatilnosti u smislu geopolitičkih i sigurnosnih promjena.
“Prije rata Uzbekistan je bio korak bliže pridruživanju Euroazijskoj ekonomskoj uniji, a Mirzijojev je čak sudjelovao na sastanku Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti”, rekao je za Al Jazeeru Temur Umarov, suradnik Carnegie moskovskog centra, pozivajući se na gospodarski blok i vojni savez bivših sovjetskih država.
“[Ali] mislim da će se Uzbekistan sada pokušati distancirati od Moskve”, rekao je, predviđajući da bi rat u Ukrajini mogao promijeniti igru za cijelu regiju.
"Promijenio se način na koji Srednja Azija razmišlja o Rusiji", rekao je Umarov. “Prije se na Rusiju gledalo kao na izvor stabilnosti. Sada se čini da je njezina prisutnost u vrlo osjetljivoj sigurnosnoj dimenziji postala slabost za regionalnu stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet.”