Vođa državnog udara u Nigeru izjavio je da neće pokleknuti pred pritiskom da vrati svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma, kritizirajući sankcije koje su nametnuli zapadnoafrički čelnici kao "nezakonite" i "nehumane" i pozivajući svoje sunarodnjake da se pripreme za obranu svoje nacije.
Komentari generala Abdourahamanea Tchianija , objavljeni u televizijskom obraćanju u srijedu, došli su dok su se šefovi obrane Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) sastali u susjednoj Nigeriji kako bi razgovarali o krizi u Nigeru.
Regionalni blok uveo je ozbiljne ekonomske sankcije Nigeru i zaprijetio da će upotrijebiti silu ako se Bazoum ne vrati na predsjednički položaj do 6. kolovoza. Također je poslao izaslanstvo u Niger – na čelu s bivšim nigerijskim čelnikom Abdulsalamijem Abubakarom – da pregovara s vojnicima koji su preuzeli vlast .
Tchiani je, međutim, ostao prkosan.
Samoproglašeni vođa rekao je da vojska “u potpunosti odbacuje ove sankcije i odbija popustiti pred bilo kakvim prijetnjama, odakle god dolazile. Odbijamo bilo kakvo miješanje u unutarnje stvari Nigera”.
"Stoga pozivamo narod Nigera kao cjelinu i njihovo jedinstvo da poraze sve one koji žele nanijeti neizrecive patnje našem marljivom stanovništvu i destabilizirati našu zemlju", dodao je.
Tchiani, koji zapovijeda predsjedničkom gardom Nigera, nastavio je upozoravati na teška vremena koja dolaze i rekao da "neprijateljski i radikalni" stavovi onih koji se protive njegovoj vladavini ne donose dodatnu vrijednost. Sankcije koje je nametnuo ECOWAS bile su "nezakonite, nepravedne, nehumane i bez presedana", rekao je.
'Posljednja opcija'
Vatrena retorika označava intenziviranje sukoba Nigera s 15-članim ECOWAS-om, koji se bori da obuzda demokratsko nazadovanje u zapadnoj Africi u posljednje dvije godine. To uključuje vojno preuzimanje vlasti u državama članicama Maliju, Burkini Faso i Gvineji te pokušaj državnog udara u Gvineji Bisau.
U Abuji, glavnom gradu Nigerije, povjerenik ECOWAS-a za politička pitanja, mir i sigurnost Abdel-Fatau Musah rekao je novinarima u srijedu da je "vojna opcija posljednja opcija na stolu", ali se blok mora "pripremiti za mogućnost".
“Potrebno je pokazati da ne samo da možemo lajati, već i gristi”, rekao je.
Kao dio sankcija Nigeru, Nigerija je također u srijedu isključila struju svom susjedu, prema dokumentima državne komunalne službe. Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta i o Nigeriji ovisi 70 posto svoje moći.
I kao daljnji znak sve većeg pritiska na vojsku, Svjetska banka je također objavila da obustavlja isplate Nigeru do daljnjega.
"Zadatak obnove demokratskog upravljanja u Nigeru prepun je potencijalnih prepreka i komplikacija", rekao je general Christopher Musa, šef obrane Nigerije i predsjedavajući šefova obrane ECOWAS-a. "Naše odluke poslat će snažnu poruku o našoj predanosti demokraciji, našoj netrpeljivosti prema neustavnim promjenama vlasti i našoj predanosti regionalnoj stabilnosti", rekao je svojim regionalnim kolegama.
Unatoč tvrdolinijaškom odgovoru ECOWAS-a, vlade u regiji koje podržava vojska podržale su Tchianija, a Mali i Burkina Faso rekli su da bi se svaka strana intervencija u Nigeru također smatrala objavom rata protiv njih.
U srijedu je jedan od vođa državnog udara u Nigeru, general Salifou Mody, stigao s izaslanstvom u glavni grad Malija Bamako. U intervjuu emitiranom na malijskoj državnoj televiziji istaknuo je potrebu suradnje dviju zemalja.
Rusija, koja je pojačala svoju prisutnost u Maliju i Burkini Faso nakon tamošnjih pučeva, u međuvremenu je pozvala na "hitni nacionalni dijalog" u Nigeru. Kremlj je u srijedu upozorio da prijetnje intervencijom "neće pomoći u ublažavanju napetosti ili smirivanju unutarnje situacije".
Zapadne zemlje su, međutim, oštro osudile državni udar u Nigeru od 26. srpnja. Mnogi od njih vidjeli su Niger kao posljednjeg pouzdanog partnera Zapada u naporima u borbi protiv oružanih skupina povezanih s al-Qaidom i ISIL-om (ISIS) u afričkoj regiji Sahel i strahuju da bi nestabilnost u zemlji mogla omogućiti borcima da zauzmu prednost.
Usred napetosti, Sjedinjene Države – koje imaju bazu bespilotnih letjelica i vojnike u Nigeru – najavile su da će evakuirati dio osoblja i obitelji iz svog veleposlanstva u zemlji. Misija će, međutim, ostati otvorena i više čelništvo nastavit će raditi tamo, rečeno je.
Europske zemlje, uključujući Francusku, Italiju i Njemačku, također su evakuirale svoje građane, a prvi vojni zrakoplovi s evakuiranim osobama sletjeli su u Pariz i Rim u srijedu.
Francusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je gotovo 1.000 ljudi otišlo s četiri leta i da je u tijeku peta evakuacija.
Međutim, nije bilo najava o povlačenju stranih trupa.