ECOWAS je uveo sankcije Nigeru nakon prošlotjednog kupa i inzistira na tome da bi moglo doći do upotrebe sile u roku od tjedan dana ako se svrgnuti predsjednik Bazoum ne vrati na dužnost.
Zapadnoafrički regionalni blok ECOWAS poslao je izaslanstvo u Niger u srijedu na pregovore s vojnim časnicima koji su preuzeli vlast u prošlotjednom puču, dok su regionalni šefovi obrane započeli dvodnevni sastanak u susjednoj Nigeriji.
Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) nametnula je sankcije Nigeru i rekla da bi mogla odobriti upotrebu sile ako vođe državnog udara ne vrate izabranog predsjednika Mohameda Bazouma unutar tjedan dana od prošle nedjelje.
"Vojna opcija je posljednja opcija na stolu, posljednje sredstvo, ali moramo se pripremiti za eventualnost", rekao je Abdel-Fatau Musah, povjerenik ECOWAS-a za politička pitanja, mir i sigurnost.
"Potrebno je pokazati da ne možemo samo lajati, već i gristi", rekao je novinarima u Abuji.
Izaslanstvo u Nigeru predvodi bivši nigerijski vojni čelnik Abdulsalami Abubakar, za kojeg se očekuje da će u srijedu u Niameyu započeti razgovore s vojnom vladom, rekao je Musah.
Drugi detalji o misiji ostaju nejasni. Amos Lungu, glasnogovornik Komisije ECOWAS-a, nije odgovorio na Al Jazeerin zahtjev za komentar.
Vojnu vladu u Nigeru vodi bivši šef Bazoumove predsjedničke garde, general Abdourahmane Tchiani , koji je zatočio Bazouma u njegovoj palači 26. srpnja i kasnije se proglasio šefom države.
ECOWAS je prethodno poslao predsjednika Benina Patricea Talona i privremenog vojnog vođu Chaidana Mahamata Idrissa Debyja da pregovaraju s Techianijem.
Unija se borila da obuzda demokratsko nazadovanje u zapadnoj Africi, budući da su države članice Mali, Burkina Faso i Gvineja također doživjele državne udare u posljednje dvije godine, zajedno s pokušajem državnog udara u Gvineji Bisau.
Ali sada je ECOWAS zauzeo svoj najoštriji stav prema Nigeru, najavljujući brojne sankcije uključujući zatvaranje granica regije s tom zemljom.
Unija je također uvela financijske sankcije vođama pučista i zemlji, zamrzavajući "sve komercijalne i financijske transakcije" između država članica i Nigera, jedne od najsiromašnijih nacija svijeta, koja je često zadnja na Indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda.
Izvor u nigerskoj elektroenergetskoj tvrtki Nigelec rekao je u srijedu novinskoj agenciji AFP da je susjedna Nigerija isključila visokonaponsku liniju koja transportira struju u Niger. Potonja ovisi o Nigeriji za 70 posto svoje moći.
Sankcije su potaknule Mali i Burkinu Faso, kojima još uvijek vlada vojska, da kažu da bi se svaka intervencija u Nigeru također smatrala objavom rata protiv njih.
Niger je ključni zapadni saveznik u borbi protiv naoružanih skupina, a državni udar osudile su strane sile koje strahuju da bi mogao omogućiti skupinama da steknu prednost.
“Ujedinjeno Kraljevstvo jako pozdravlja akcije ECOWAS-a i [one] su doista odlučne akcije sa snažnom predanošću demokraciji”, rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly nakon sastanka s nigerijskim predsjednikom Bolom Tinubuom u Abuji u srijedu.
Vođe državnog udara objavili su preko noći da su ponovno otvorili kopnene i zračne granice Nigera s Alžirom, Burkinom Faso, Čadom, Malijem i Libijom nakon što su ih zatvorili prošlog tjedna.
Ponovno otvorene kopnene granice su uglavnom u udaljenim pustinjskim područjima. Ključni ulazi u Niger za trgovinu i trgovinu ostaju zatvoreni zbog nametanja ECOWAS-a.
Francuska, Sjedinjene Države, Njemačka i Italija imaju postrojbe u Nigeru u protupobunjeničkim misijama i misijama obuke, pomažući vojsci u borbi protiv skupina povezanih s al-Qaidom i ISIL-om (ISIS).
Za sada nije bilo najava o povlačenju trupa. Njemački ministar obrane rekao je u srijedu da nema zabrinutosti za sigurnost njemačkih vojnika.
Bilo kakva vojna intervencija Zapada za obnovu demokracije mora biti isključena jer bi se "doživljavala kao nova kolonizacija", rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.