Šef Posebnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana ( SIGAR ) osudio je nedostatak transparentnosti agencija Sjedinjenih Država koji je, kako je rekao, onemogućio utvrđivanje da li pomoć dodijeljena narodu Afganistana umjesto toga "trenutačno financira Talibane".
Tijekom vatrenog svjedočenja u srijedu Nadzornom odboru Predstavničkog doma američkog Kongresa, posebni inspektor John Sopko optužio je State Department i druge agencije da nisu pružile zakonski propisane informacije koje bi nadzornom tijelu omogućile obavljanje njegovih nadzornih dužnosti.
SIGAR se tereti za nadzor oko 8 milijardi dolara koje je SAD "osigurao ili na drugi način stavio na raspolaganje" afganistanskom narodu.
Ta su sredstva, rekli su američki dužnosnici, namijenjena zaobilaženju talibana, koje Washington još uvijek smatra "terorističkom organizacijom". Talibani su preuzeli vlast u Afganistanu tjednima prije nego što je SAD završio potpuno povlačenje trupa u kolovozu 2021.
"Ne mogu izvijestiti ovaj Odbor ili američki narod o tome u kojoj mjeri naša vlada možda financira talibane i druge opake skupine dolarima američkih poreznih obveznika", rekao je Sopko u pripremljenoj uvodnoj izjavi.
“Jednostavno ne znamo budući da nam State Department, USAID, UN i druge agencije odbijaju dati osnovne informacije koje bi mi ili bilo koje drugo nadzorno tijelo trebale kako bismo osigurali sigurno upravljanje poreznim dolarima.”
Nadalje je optužio State Department za "zamagljivanje i kašnjenje", nazvavši nedostatak suradnje "bez presedana" u njegovih 12 godina na toj ulozi.
Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre odbacila je te tvrdnje.
Administracija predsjednika Joea Bidena "dosljedno je davala ažuriranja i informacije" o potrošnji, rekla je.
To uključuje "tisuće stranica dokumenata, analiza, proračunskih tablica i pisanih odgovora na pitanja", kao i kongresna svjedočanstva i "stotine brifinga za članove dvije stranke i njihovo osoblje", objasnio je Jean-Pierre.
Saslušanje je održano dan nakon što je Ramiz Alakbarov, zamjenik posebnog predstavnika Ujedinjenih naroda i humanitarni koordinator za Afganistan, rekao da je zemlja "i dalje najveća svjetska humanitarna kriza u 2023", s 28 milijuna ljudi koji sada ovise o pomoći kako bi preživjeli.
Dodao je da je bruto domaći proizvod (BDP) zemlje pao do 35 posto u posljednjih 18 mjeseci, pri čemu je cijena osnovne prehrambene košarice porasla za 30 posto, a nezaposlenost za 40 posto.
Šef UN-a António Guterres rekao je da će sazvati sastanak posebnih izaslanika za Afganistan 1. i 2. svibnja u Dohi, u Kataru, koji ima za cilj "ponovno osnažiti međunarodni angažman " u Afganistanu.
Dužnosnici UN-a također su sugerirali da bi sastanak mogao uključivati "male korake" prema službenom priznavanju talibana od međunarodne zajednice, iako uz uvjete.
Američka pomoć Afganistanu uključivala je 3,5 milijardi dolara prebačenih iz inače zamrznutih sredstava afganistanske središnje banke u međunarodni fond čiji je cilj stabilizacija gospodarstva zemlje, rekao je Sopko.
Također je naveo 2 milijarde dolara humanitarne i razvojne pomoći i još 2,8 milijardi dolara od Ministarstva obrane za potporu prijevoza, smještaja i prehrambenih potreba afganistanskih saveznika evakuiranih iz zemlje.
Dodao je da je iz rada SIGAR-a "jasno" da su talibani imali koristi od pomoći, uključujući nametanje carina i pristojbi dobavljačima na pošiljke pomoći koje dolaze u zemlju.
Sopko je također optužio talibane za preusmjeravanje sredstava od skupina koje "smatraju neprijateljskima", poput etničke manjine Hazara, "i prema skupinama koje favoriziraju".
Ti su nalazi detaljno opisani u najnovijem izvješću SIGAR-a također objavljenom u srijedu.
Kasnije tijekom saslušanja, Sopko je dodao: “Nisam vidio izgladnjelog talibanskog borca na TV-u. Čini se da su svi debeli, glupi i sretni. Vidim puno gladne afganistanske djece na TV-u. Pa se pitam kamo idu sva ta sredstva.”
Ipak, naglasio je, sve koristi koje su talibani imali od inozemne pomoći ostaju nepoznate.
“Kada je SIGAR pitao državu koliko prihoda talibani prikupljaju od UN-a, nevladinih organizacija ili drugih skupina koje isporučuju međunarodnu pomoć, šokantan je odgovor države bio da ne zna,” rekao je.
“Slično tome, UN ne daje državi ili SIGAR-u detaljne izvještaje o svojim troškovima, niti svojim partnerima. Vjerujemo da ovaj nedostatak informacija onemogućuje donošenje informiranih odluka o učinkovitosti programa.”
Najnovije izvješće nadzornog tijela također je oslikalo sumornu sliku statusa obećanja o preseljenju desetaka tisuća Afganistanaca koji su surađivali sa SAD-om tijekom njihove dva desetljeća okupacije zemlje.
Najnoviji podaci pokazuju da 175.000 Afganistanaca čeka da američka vlada obradi njihove zahtjeve za posebnu useljeničku vizu (SIV) ili zahtjeve za izbjeglice u SAD-u. S obzirom na to da je samo oko 20 posto zahtjeva za SIV već obrađeno, promatrač je primijetio da bi mogla potrajati desetljeća da se dovrši preseljenje.
“Prema jednoj procjeni, trenutnim tempom bit će potrebna 31 godina za preseljenje i ponovno naseljavanje svih podnositelja zahtjeva za SIV”, stoji u izvješću.
"Neuspjeh američke vlade da stvori bazu podataka o kvalificiranim Afganistancima stvorio je gotovo nepremostiv teret za podnositelje zahtjeva da dobiju dokaze o svojoj službi, zahtijevajući od njih da pronađu svoje nadređene godinama prije kako bi dobili preporuke i pisma ljudskih resursa od sada nepostojećih tvrtki", izvješće dodano.
Dana 7. travnja, Bidenova administracija objavila je sažetak izvješća o povlačenju iz Afganistana, u kojem je administracija branila svoju odluku o povlačenju iz zemlje.
Agencije koje su bile uključene u povlačenje većinom su krivile za njegovo kaotično izvršenje odluke administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, uključujući opći nedostatak planiranja.
“Doista, nije bilo takvih planova kada je predsjednik Biden stupio na dužnost, čak ni uz dogovoreno potpuno povlačenje za nešto više od tri mjeseca”, navodi se u sažetom izvješću.