Administracija američkog predsjednika Joea Bidena šalje 1500 dodatnih vojnika na granicu Sjedinjenih Država s Meksikom dok se zemlja priprema za ukidanje spornih ograničenja iz razdoblja pandemije kasnije ovog mjeseca.
U izjavi od utorka, Pentagon je rekao da je odobrio zahtjev Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) za slanje dodatnog vojnog osoblja na granicu na 90 dana.
Vojnici bi mogli stići do 10. svibnja, rekao je novinarima glasnogovornik Pentagona.
Vojnici će obavljati "dužnosti koje nisu vezane za provođenje zakona" kao što je unos podataka i podrška skladištu, rekao je DHS u ranijem priopćenju , pripisujući novo raspoređivanje "očekivanom porastu migracija" na jugozapadnoj granici SAD-a.
"Ova će podrška osloboditi osoblje DHS-a za provođenje zakona za obavljanje svojih kritičnih misija za provođenje zakona", rekao je odjel.
Ovaj potez dolazi zbog zabrinutosti da će ukidanje Naslova 42, politike koju je prvi put nametnuo bivši predsjednik Donald Trump u ožujku 2020., dovesti do dramatičnog povećanja broja tražitelja azila koji dolaze na granicu SAD-a i Meksika u potrazi za zaštitom.
S istekom 11. svibnja, Naslov 42 je omogućio američkim vlastima da brzo odbiju većinu migranata i izbjeglica koji stignu, bez potrebe za procjenom njihovih zahtjeva za azilom. To je izazvalo široku osudu skupina za ljudska prava.
Obraćajući se novinarima u utorak poslijepodne, tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre također je potvrdila da će dodatno osoblje Ministarstva obrane obavljati "administrativne zadatke" na granici.
"Oni neće obavljati funkcije provođenja zakona niti komunicirati s imigrantima ili migrantima", rekao je Jean-Pierre.
Novih 1.500 pripadnika pridodat će trenutnom raspoređivanju oko 2.500 pripadnika Nacionalne garde.
Upitan o proširenom raspoređivanju tijekom konferencije za novinare, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je novinarima da su SAD suverena nacija i da Meksiko poštuje njihove odluke.
No zagovornici prava osudili su plan, rekavši da šalje pogrešnu poruku tražiteljima azila, od kojih mnogi bježe od raširenog nasilja, političke nestabilnosti, siromaštva i drugih sustavnih problema u svojim matičnim zemljama.
"Ovo će apsolutno poslati [poruku] o militarizaciji granice kako bi se odvratili migranti", rekao je na Twitteru Gregory Chen, direktor odnosa s vladom pri Udruzi američkih imigracijskih odvjetnika (AILA).
“Ljudi koji traže azil trebali bi se susresti s humanitarnim stručnjacima, dobrodošlicom volonterima te medicinskim i mentalnim stručnjacima. Ne vojnici”, također je tvitao Bilal Askaryar, privremeni voditelj kampanje #WelcomeWithDignity Campaign.
Osobe koje traže azil trebale bi se susresti s humanitarnim stručnjacima, ljubaznim volonterima te medicinskim i mentalnim stručnjacima. Ne vojnici. https://t.co/RxclCryuK0
— Bilal Soldierfriend (@Billyistan) 2. svibnja 2023
Ograničenja azila
Bidenova administracija već mjesecima pokušava zaustaviti priljev tražitelja azila na svoju južnu granicu, dok se američki predsjednik – koji traži reizbor 2024. – suočava s kritikama i političkim pritiskom republikanaca zbog povećanog broja dolazaka.
Potpredsjednica Kamala Harris rekla je budućim migrantima 2021.: "Nemojte dolaziti."
Krajem travnja Washington je najavio da će otvoriti migracijske centre u nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima će ljudi moći podnijeti zahtjev za ulazak u SAD izvan granice.
Međutim, administracija je također izjavila da će ubrzati deportacije ljudi, uključujući obitelji, koji žele ući u SAD kako bi zatražili azil. Prema novim mjerama, onima koji budu uhvaćeni u neregularnom prelasku granice također će biti zabranjen ponovni ulazak na pet godina.
Dok je Biden bio kritičan prema antiimigrantskoj politici i retorici Trumpove administracije, demokratskog su predsjednika kritizirale skupine za prava imigranata jer je mnoge od tih politika zadržao na snazi i dodatno ograničio azil tijekom svog mandata.
Jean-Pierre je u utorak naglasio da Biden nastoji uspostaviti "modernizirani" imigracijski sustav. “On to želi učiniti na human način i svakako drugačije nego što je to bilo učinjeno u prošloj administraciji”, rekla je.
No, restriktivna imigracijska politika SAD-a , u kombinaciji s uskim putovima do legalnog ulaska u zemlju, okrivljena je za guranje migranata u opasne situacije koje ih čine ranjivima na zlostavljanje.
Nakon što je u požaru u centru za pritvor migranata u meksičkom pograničnom gradu Ciudad Juarezu poginulo najmanje 39 ljudi, zagovornici prava imigranata okrivili su za tragediju američku useljeničku politiku.
“Nažalost, kako Sjedinjene Države poduzimaju ekstremnije korake da zatvore granicu za tražitelje azila, ova vrsta tragedija će vjerojatno postati češća”, rekla je za Al Jazeeru Victoria Neilson, nadzorna odvjetnica u National Immigration Project, pravnoj zastupničkoj skupini. vrijeme.
Većina ubijenih bila je iz Gvatemale, dok su ostale žrtve bile iz Hondurasa, El Salvadora, Venezuele, Kolumbije i Ekvadora.