Već gotovo dva tjedna vode se žestoke borbe u Sudanu. Obje sukobljene strane, sudanska vojska i paravojne Snage za brzu potporu, pribjegle su granatiranju gusto naseljenih područja , dok primirje koje je trebalo omogućiti evakuaciju civila dosad nije održano. Eksplozivno oružje pogodilo je domove, civilne zgrade, poput bolnica, i vitalnu infrastrukturu; borbama je ubijeno najmanje 427 civila i ranjeno 3.700 .
Gledajući kaotične scene u Khartoumu na TV-u, prisjećam se terora koji sam i sam doživio dok sam bio bombardiran tijekom rata u Siriji. Godinama nakon bijega iz Alepa još uvijek mogu čuti grmljavinu eksplozija koje su potresle zidove mog stana i poslale udarne valove kroz moje tijelo. Kako je zvuk bombardiranja postajao sve glasniji i glasniji, pojačavao bih zvuk na televiziji sve više i više.
Oslanjajući se na invalidska kolica i živeći na petom katu zgrade bez lifta, znala sam da neću moći pobjeći od bombardiranja i granatiranja koje je u prah pretvorilo grad mog djetinjstva, pretvarajući njegove dijelove u hrpe ruševina.
Ako ćemo iskreno, nitko ne razmišlja o ljudima poput mene: ljudima koji se nemaju gdje sakriti, koji nemaju načina da se zaštite ili pobjegnu iz situacije koja im ugrožava život.
Unatoč razornim posljedicama za civile u gusto naseljenim područjima, eksplozivno oružje ostaje oružje izbora u današnjim sukobima, bilo u Sudanu, Siriji, Ukrajini ili drugdje.
To je iznenađujuće jasno u novom izvješću Explosive Weapons Monitora, koje otkriva porast od 83 posto u broju civila ubijenih ili ozlijeđenih bombardiranjem ili granatiranjem u urbanim područjima na globalnoj razini u 2022. Ovaj zapanjujući broj uvelike je potaknut povećanom upotrebom eksplozivnog oružja od strane ruskih snaga u Ukrajini i eskalacija incidenata u Etiopiji, Mjanmaru i Somaliji.
U prva tri mjeseca 2023. već je bilo najmanje 4237 civilnih žrtava kao posljedica uporabe eksplozivnog oružja u naseljenim područjima.
Mnogo više treba učiniti kako bi se civili zaštitili od užasa ovog oružja. Prečesto su mjesta, gradovi i druga naseljena područja u središtu borbi s eksplozivnim oružjem, poput topništva, minobacača, zračnih bombi i raketa, što uzrokuje razorne učinke.
Ovo oružje ubija, sakati i zastrašuje zastrašujućom žestinom. Dizajnirani za korištenje na otvorenim ratištima, neprecizni su i ponekad se koriste nepromišljeno, uzrokujući štetu daleko veću od predviđene mete. Uništavaju škole, bolnice, zalihe vode, dalekovode i drugu vitalnu infrastrukturu koja je ljudima potrebna za preživljavanje.
U očitom zanemarivanju života civila, neke vojske i borci postavljaju svoje baze u blizini civila ili namjerno pokušavaju bombardirati ili granatirati stanovništvo kako bi ga pokorili.
Ovaj uporni obrazac štete detaljno je opisan u izvješću Explosive Weapons Monitora, koje također dokumentira korištenje eksplozivnog oružja u naseljenim područjima u Ukrajini, Etiopiji, Mjanmaru, Somaliji, okupiranim palestinskim teritorijima i drugdje.
Samo u 2022., broj incidenata u kojima su bolnice, ambulantna vozila i zdravstveni radnici bili bombardirani ili granatirani širom svijeta gotovo se učetverostručio na 603, dok je broj incidenata usmjerenih na škole i učitelje porastao na 168.
Iz vlastitog iskustva znam kakve razorne učinke može imati uporaba eksplozivnog oružja u urbanim područjima. Uništavanje škola, bolnica, vodovodnih instalacija i drugih civilnih zgrada čini gradove potpuno nemogućima za život.
Sada imamo priliku zaustaviti stradanje civila.
Države moraju podržati Političku deklaraciju o korištenju eksplozivnog oružja u naseljenim područjima, koja službeno priznaje da uporaba bombi u mjestima i gradovima ima nepodnošljive posljedice za civile.
Bilo mi je drago svjedočiti kako su 83 zemlje potpisale ovaj revolucionarni sporazum u Dublinu prošle godine, koji obvezuje vlade i vojske da usvoje politike i pravila angažmana koji bolje štite civile od eksplozivnog oružja u naseljenim područjima. Sada moraju hitno djelovati na provedbu ovog sporazuma, kako bi spasili živote civila u oružanim sukobima diljem svijeta.
I trebamo više zemalja da pojačaju i pridruže se deklaraciji. Uspjeh kampanja za zabranu mina i kazetnog streljiva pokazuje nam što je moguće kada svijet stoji rame uz rame s ljudima poput mene.
Stavovi izneseni u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.